Žigmanov je kao najvažnije probleme istaknuo nedostatak odgovarajućeg radnog prostora za rad Zavoda, ali i drugih hrvatskih ustanova i institucija, nedostatak novca za provođenje kulturnih i drugih aktivnosti, te nepostojanje kazališne scene na hrvatskom jeziku.
Da u Pokrajini postoje i dobre namjere i želje spram hrvatske zajednice, ne treba sumnjati, rekao je Slaviša Grujić. Iako je hrvatska zajednica kasnije krenula u ostvarenje svojih manjinskih prava i vlastito institucionaliziranje, to je opravdanje samo za jedan određeni rok.
„Hrvatska nacionalna zajednica s pravom očekuje više, a dakako i nekakvo upodobljavanje. Hrvatsko-srpski odnosi su oduvijek bili specifični, samo što su ranije bili specifični na drukčiji način. Sada se moramo vraćati u nekakvo ranije razdoblje i prepoznati ono što nas je povezivalo. Vjerujem da se to nije nikada niti izgubilo. Sada je došao trenutak da to ponovno pokažemo. Vaše mjesto je izuzetno važno i upravo zbog tih hrvatsko-srpskih odnosa treba ih graditi direktno, a ne postepeno", zaključio je Grujić.
Tijekom svog posjeta Subotici, Slaviša Grujić je posjetio NIU „Hrvatska riječ", lokalnu samoupravu, Narodno kazalište, te Radio Suboticu. U razgovoru s čelnicima hrvatskih ustanova, on je istaknuo kako bi hrvatskoj zajednici trebalo omogućiti brži razvitak u odnosu na druge nacionalne zajednice u Vojvodini, kako bi sustigli ujednačenu razinu institucionalne razvijenosti s drugim nacionalnim zajednicama u pokrajini.
U sastavu delegacije bili su pomoćnik pokrajinskog tajnika za suvremenu umjetničku produkciju i međuregionalnu suradnju Dragan Srećkov, pomoćnik pokrajinskog tajnika za kulturu manjinskih zajednica i amaterizam Attila Juhász te pomoćnik pokrajinskog tajnika za medije Kalman Kuntić.