U prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća je 13. veljače 2014. godine održan sastanak ravnatelja zavoda za kulturu Mađara, Slovaka, Rumunja, Rusina i Hrvata radi usklađivanja programskih planova, rada i kalendara, te dogovora o zajedničkom nastupu nakon što na snagu stupi Zakon o proračunskom financiranju. Na sastanku je bio nazočan i potpredsjednik Vlade APV i pokrajinski tajnik za kulturu i javno informiranje Slaviša Grujić sa svojim suradnicima, a tom su prigodom obišli i buduće prostorije Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata koji bi se u njih trebao useliti tijekom ove godine.

Pokrajinski tajnik za kulturu i javno informiranje Slaviša Grujić istaknuo je ovom prigodom značaj svih kulturnih zajednica u Vojvodini, kao i njihove međusobne suradnje.

„Želimo vidjeti što konkretno znači uvođenje novoga zakona o financiranju. On poprilično ugrožava rad zavoda, imajući u vidu raspršenost suradnika po cijeloj Vojvodini. To nam je jedna od tema. Uz to, raspravljali smo o budućim planovima koje ćemo uz suradnju ostvarivati, tu je i predstavljanje u inozemstvu. Konkretno, u svezi sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, imamo nove prostorije i želimo vidjeti na koji način Pokrajina ili moje tajništvo može pomoći u privođenju prostora namjeni, na zadovoljstvo svih nas.“

Sve nacionalne manjine se slažu da se stečena prava ne smiju i ne mogu umanjivati, te da to u civiliziranom svijetu, osim toga što nema smisla, predstavlja značajno ugrožavanje samobitnosti.

Na pitanje o mogućim problemima glede odluke Ustavnog suda u svezi s neustavnosti velikog broja odredaba relevantnih zakona, koje se tiču konkretnog ostvarivanja nacionalno–manjinskih kolektivnih prava, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Mađara Jenő Hajnal veli kako se mogući problemi za sada ne osjećaju, ali bitno je sljedeće:

„Bilo bi apsurdno smanjivati ono što je ostvareno, bilo koje od prava koje smo uspjeli ostvariti. Ta su prava normalna i svima nama nisu dodatna, već bez njih manjinske zajednice u budućnosti ne mogu živjeti. Nadam se da uvjete za naš rad, i za rad ostalih nacionalnih zajednica, neće umanjiti. Ukoliko do toga dođe, sigurno će biti prosvjednih nota. Jer, ne možemo samo tako dopustiti da ostane kako neki drugi razmišljaju, a uopće nemaju iskustva u tome kako smo svi skupa do sada živjeli i kako smo izgradili viziju zajedničke kulture u Vojvodini.“

Stupanjem na snagu Zakona o proračunskom financiranju bit će onemogućen rad ustanova zbog ograničavanja broja vanjskih suradnika. Slaviša Grujić podupire stajalište svog kolege iz Mađarskog zavoda za kulturu.

„Stečena prava ne smiju se dovoditi u pitanje. Interes nam je podupirati nacionalne zajednice u Vojvodini, jer to jest Vojvodina. To je naš interes. I to predstavlja Srbiju u budućnosti. Dobro postavljena Vojvodina jest nešto čime se Srbija treba dičiti. A prapočetak svega toga su dobri međunacionalni odnosi. Multikulturnost ali i interkulturnost je bitna, povezivanje, a ne samo stvaranje zatvorenih malih sredina. Tome mi težimo.“

Prema navodima ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislava Žigmanova, u cilju dobivanja suglasnosti za dodatno angažiranje vanjskih suradnika, svi ravnatelji zavoda za kulturu nacionalnih zajednica nastupit će jedinstveno spram republičkih tijela vlasti.

Podsjetimo, zavode za kulturu nacionalnih zajednica osnovala je Skupština AP Vojvodine početkom 2008. godine, zajedno s nacionalnim vijećima mađarske, slovačke, rusinske, rumunjske i hrvatske zajednice, radi očuvanja, unaprjeđenja i razvoja njihove kulture, a Srbija je za sada jedina zemlja na Balkanu koja ima ustanove ovakvoga profila.

Tekst i fotografija: Siniša Jurić