Hrvatsko nacionalno vijeće i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata redovito organiziraju polugodišnje radne susrete s predstavnicima hrvatskih udruga kulture u Srbiji. Prvi takav ovogodišnji susret održan je u subotu, 29. Lipnja 2019. godine, u Novom Slankamenu, u prostorijama tamošnjeg HKPD-a Stjepan Radić, jedne od najstarijih hrvatskih udruga u Srbiji (osnovana 1902.).
Susret je bio posvećen temi izazova manjinskog amaterizma, posebno u kontekstu sagledavanja aktualnog stanja u tom području, a bilo je riječi i o suradnji ovdašnje hrvatske zajednice sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Hrvatske.
Preko 3.000 članova
Susret je započeo predstavljanjem preliminarnih rezultata obilaska i ankete sviju hrvatskih udruga u Srbiji koje je iznio član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za kulturu Darko Sarić Lukendić. Naime, deset godina nakon obilaska hrvatskih udruga kulture koje je proveo ZKVH, novi saziv HNV-a odlučio je učiniti istu stvar, ali je to učinio za područje Srbije (ne samo Vojvodine) u obzir uzevši sve udruge, a ne samo one koje djeluju u prostoru kulture.
Kako je istaknuto, u Agenciji za privredne registre (APR) ima čak 78 udruga koje u svojem imenu ili opisu djelatnosti imaju veze s Hrvatima. Od toga broja neke su bile nedostupne za HNV-ovu anketu, neke su u privremenom mirovanju, a neke pred gašenjem, tako da je na kraju anketirano nešto više od 50 udruga. Iako imaju različito tumačenje pojma „aktivni član“, udruge su u anketi iskazale da ukupno imaju 3.312 članova, od kojih oko polovica, njih 1.539, plaća članarinu.
Kao najveće probleme s kojima se u svojem radu suočavaju predstavnici udruga su u anketi naveli nedostatak prostora ili njegovu neadekvatnost za rad (svega sedam udruga ima prostorije u svojem vlasništvu!); nedovoljna financijska sredstva za aktivnosti; „zamor materijala“ kod članova uprave imajući u vidu prezahtjevan administrativni posao koji se radi volonterski (od udruga se praktički očekuje da rade kao „mala poduzeća“); odsustvo mehanizama za financiranje redovite djelatnosti (ovo najviše pogađa udruge koje imaju organizirani rad po sekcijama); smanjen interes za angažiranost i odlazak članova, posebice mladih, u inozemstvo; problem što većina natječaja ne priznaje hranu i piće za sudionike kao legitiman trošak; strah kod dijela članstva od javnog deklariranja hrvatstva (prisutno najviše u Srijemu i Beogradu)… Kao poseban problem navedeno je to što se na natječajima uglavnom financiraju manifestacije, a ne recimo angažman voditelja neke sekcije (folklorne, glazbene, likovne…), budući da je redovito okupljanje članstva, kako je kazao Sarić Lukendić, iznimno važno za živost mjesnih hrvatskih zajednica.
Kada su u pitanju očekivanja od HNV-a, udruge su u anketi navele kako očekuju „moralnu i materijalnu potporu“ glede izazova s kojima se suočavaju. Među ostalim, očekivanja se odnose na lobiranje kod natječaja, osnivanje područnih ureda Vijeća radi bolje komunikacije, pomoć oko povećanja vidljivosti manifestacija, ugovaranja gostovanja i turneja…
Potencijalna rješenja
U drugom dijelu susreta predavanje na temu Amaterizam u kulturi Vojvodine – problemi i rješenje održao je istraživač kulturnog razvitka msc. Miroslav Keveždi.
Kako je istaknuo, u Vojvodini ima oko 1.200 udruga koje se bave kulturnim amaterizmom i velika većina njih se suočava sa sličnim problemima. Govoreći o mogućim rješenjima za pojedine probleme, a osvrćući se na organizacijski model, Keveždi je naveo kako bi osnutak saveza udruga unutar kulturnog prostora hrvatske zajednice možda imao veću snagu, primjerice u slučaju sudjelovanja na natječajima. Među ostalim, predložio je uključivanje udruga u kreativne industrije, konkretno segment očuvanja starih zanata poput šivanja nošnji ili pravljenja tradicijskih instrumenata. Kada je u pitanju privlačenje mladih članova, udruge bi po njegovom mišljenju trebale organizirati putovanja i ekskurzije za tu uzrasnu skupinu, a predložio je i uključivanje udruga u europski projekt mobilnosti Erasmus plus.
Vidljivija potpora iz matice
O potpori Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske očuvanju i razvoju kulturnog identiteta Hrvata u Srbiji govorio je dr. sc. Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu.
„Kako biste mogli nešto razvijati vrlo je važno da imate dobre temelje, tradiciju. S druge strane, to naslijeđe vapi za razvojem kako bi bilo u punoj životnosti i u duhu sa suvremenošću. U kulturi Hrvata u Srbiji prisutna su oba ova elementa. Od svih hrvatskih manjinskih zajednica izvan Hrvatske, Hrvati u Srbiji su jedna od najproduktivnijih zajednica, imaju izvrsna postignuća u očuvanju tradicijske kulture i razvijenu suvremenu kulturu, unatoč okolnostima koje nisu uvijek optimalne“, ocijenio je Bošnjak.
Istaknuo je i kako Središnji ured ima kontinuiranu suradnju s institucijama i udrugama Hrvata, te da se iznos financijske potpore ovdašnjim Hrvatima s godinama povećava.
„Ta će suradnja biti nastavljena, a s ciljem da imamo isto ovako dobre a nadamo se i bolje rezultate nego danas“, kazao je Bošnjak.
Najavio je kako će biti razmotren apel da se javni pozivi Središnjeg ureda za sufinanciranje projekata Hrvata u Srbiji namijene samo za udruge, a da se strateški projekti profesionalnih institucija i ustanova financiraju u posebnom segmentu. Također, najavio je i neke nove vidove potpore koji se ne tiču samo kulture, poput posebnih upisnih kvota za studente i na osječkom Sveučilištu, te prerastanje novosadskog Lektorata hrvatskog jezika i književnosti u Katedru.
Partnerski odnos
Kao organizatori subotnjeg susreta, predstavnici HNV-a i ZKVH-a iskazali su daljnju spremnost da na različite načine podupiru rad udruga.
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je istaknula kako su ovakvi susreti prilika da se bolje sagleda stanje u radu udruga, te najavila kako će na osnovu prezentirane ankete resorni odbor Vijeća donijeti konkretne mjere za unaprjeđenje stanja u tom području. Naglasila je i kako udruge u HNV-u imaju partnera koji im može pomoći u lobiranju za financijska sredstava kod tijela uprave u Hrvatskoj, ali da je važno da imaju dobar projekt. Kao primjer takve uspješne suradnje navela je nedavnu kupnju Šokačke kuće u Vajskoj.
Ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov je podsjetio kako je najveći broj pripadnika hrvatske zajednice uključen upravo u prostor kulture, što predstavlja svojevrsni socijalni kapital.
„Udruga kulture ima oko 40, ima ih u svim mjestima u kojima Hrvati žive u značajnijem postotku. Imamo brojne ishode, oko 400 manifestacija godišnje, desetak knjiga... Udruge su krucijalne kada je u pitanju očuvanje kulturnog naslijeđa i poticaj kulturnog stvaralaštva. Kriza amaterizma je nešto s čime se suočavaju i drugi, u tom smislu potrebno je osmisliti nove programe za mlade i činiti korake koji će imati i trajnije ishode od onih koji imaju samo manifestativni karakter“, kazao je Žigmanov.
Susretu su se odazvali predstavnici dvadesetak udruga kulture. Prisutne je pozdravio i veleposlanik Hrvatske u Beogradu Gordan Bakota koji je istaknuo važnost koordiniranog djelovanja udruga usprkos različitostima koje su sastavni dio svake kulturne scene.
Izvor: Hrvatska riječ (Davor Bašić Palković)
