Redoviti susreti predstavnika hrvatskih udruga kulture u Vojvodini, odnosno Srbiji, su važni, ne samo zbog tema koje se tom prilikom obrađuju već i zbog međusobne razmjene informacija i iskustava te boljeg povezivanja. Održavaju se dva puta godišnje, a drugi ovogodišnji susret održan je 1. prosinca 2018. u Subotici, u sjedištu Hrvatskog nacionalnog vijeća, a u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i HNV-a. Središnja tema ovoga puta bila je zaštita nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji.

Tridesetak evidentiranih dobara

Nematerijalnu kulturnu baštinu čine prakse, predstave, izrazi, znanje, vještine, kao i instrumenti, predmeti i rukotvorine koji su povezani s tim, koje zajednice prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine. Glede zaštite nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji na susretu su predstavljeni dosadašnji rezultati ZKVH-a u tom području. Ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov podsjetio je da se na tome planu sustavnije radi od 2013. godine. 

„Sačinjen je svojevrsni preliminarni inventar dobara. Odredili smo što pripada prostoru hrvatske kulture, što je zabilježeno kao praksa koja postoji unutar hrvatskih udruga, u okviru Crkve ili pak kod pojedinaca. U nematerijalnu kulturnu baštinu spada sve što za ishod napora koji se čini u prostoru kulture i stvaralaštva nema nekakav materijalni produkt. To su umijeća, vjerovanja, obrti, razne vrste govornih praksi, sve ono što kao neka vrst dobra, vrijednosti postoji i baštini se. Izazov nam je potom u suvremenom svijetu globalizacije i drugačijih komunikacija, drugačijeg tehnološkog i kulturološkog konteksta i svega što ima utjecaja na svakodnevni život, naći načina to i sačuvati. Mi smo unutar postojećih praksi evidentirali oko trideset takvih dobara. Od ritualnoga rezanja vinograda na Vinkovo koje će biti 22. siječnja 2019, pa do spleta običaja koji su vezani uz Božić, poput izrade božićnjaka, betlemara ili pak onog što neposredno predstoji – Oce, Materice, Sveta Luca i tako dalje“, kaže Žigmanov.

Obrada i oživljavanje

Nematerijalna kulturna baština prisutna je u različitom opsegu i na različite načine i kod srijemskih i kod šokačkih i kod bunjevačkih Hrvata. Ukoliko u nekoj lokalnoj zajednici postoji neki vid ovakve kulturne baštine, ona bi trebala biti predmetom aktivnosti tamošnjih udruga kulture. Udruge spram nje trebaju vidjeti na koji način ju činiti živom i kada je riječ o kulturnim priredbama, ali i drugim programima u okviru njihovih djelatnosti.

„Glavni nam je izazov, nakon što se pribilježena nematerijalna baština evidentira i stručno obradi, naći načina učiniti ju živom. I upravo smo o tome s našim partnerima iz hrvatskih udruga kulture razgovarali na susretu. Željeli smo vidjeti na koji način dio te baštine uključiti u redovite programe. Kada je riječ o ikavici, može li ona biti dijelom programa ili konferanse, ili kada govorimo o bećarcima, kao o glazbenoj formi; treba li ih i u kojoj mjeri stavljati u redovite kulturne priredbe i tomu slično i na taj način ih oživljavati. Kada je riječ o nekim drugim segmentima, poput staroštokavske ikavice, potrebno je sagledati je li, primjerice, dovoljno samo napraviti program Divanim šokački u Monoštoru ili bi trebalo činiti dodatne napore u segmentu kulturne priredbe i šokačku ikavicu kao govor koji nestaje stavljati u funkciju i prenositi mlađima, kroz koje vrste stvaralačkih praksi obogaćivati ju i činiti živom“, pojašnjava Žigmanov.

Kalendar manifestacija

Na susretu je utvrđen i kalendar stalnih manifestacija za 2019. godinu. 

„Vidimo da će i sljedeće godine biti oko 150 manifestacija, onih koje se stalno događaju i onih gdje udruge doista daju veliki doprinos kulturi Hrvata“, kaže menadžerica kulturnih aktivnosti u ZKVH-u Katarina Čeliković, podsjećajući na važnost susreta i suradnju s predstavnicima udruga.

„Mislimo da je to od iznimnog značaja i da je jako potrebno osim ovakvih redovitih susreta održavati ih i u drugim mjestima gdje žive Hrvati kako bismo tematski pokrili ona područja koja su zanimljiva za udruge. Primjerice, već sada znamo, zahvaljujući planu za sljedeću godinu, da ćemo ostvariti nekoliko tematskih i po opsegu manjih radnih susreta na kojima ćemo raditi s predstavnicima udruga, napose s voditeljima posebnih sekcija. Kao što smo do sada radili na javnim nastupima, na susretima smo također imali jako važnu temu – kako medijski koristiti resurse koje udruge i zajednica imaju, kako se predstaviti u javnosti. Tako ćemo raditi s voditeljima recitatorskih sekcija, literarnih sekcija i sve to u sveukupnom jačanju kadrovskih potencijala“, navodi Čeliković.

Izvor: Hrvatska riječ (Siniša Jurić)