Slikar Stipan Kopilović rođen je u Bajmaku 24. ožujka 1877. godine, a preminuo je 13. ožujka 1924. godine u Bačkoj Topoli. U povodu 100. obljetnice njegove smrti, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata priredio je 22. ožujka 2024. godine u Bajmaku program posvećen ovom umjetniku.

Nakon svete mise u mjesnoj crkvi svetih apostola Petra i Pavla, u kojoj smo se spomenuli i Stipana Kopilovića, održana je svečana akademija na kojoj je bilo riječi o životu i djelu ovog likovnog umjetnika. Na akademiji su govorili ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković, župnik vlč. Róbert Erhard i povjesničar umjetnosti Branimir Kopilović. Program je vodila Senka Davčik.

Katarina Čeliković je govoreći o projektu obilježavanja obljetnica rođenja ili smrti hrvatskih velikana ili događaja istaknula kako je važno cijeniti svoje predšasnike koji su ostavili značajne prinose kulturnoj povijesti, u okviru Crkve i društva općenito, ali ih je potrebno i poznavati. Samo one koje poznajemo možemo poštovati i na njih se ugledati, a narod koji poštuje svoju prošlost ima pravo i na budućnost. S tim je ciljem i ova večer priređena – upoznati značajnog slikara rođenog u Bajmaku, u čijoj se župnoj crkvi nalaze i njegove slike. Tom je prigodom župniku i zborovođi darovala monografiju Bele Durancija Stipan Kopilović, a publika je dobila brošuru o ovom bajmačkom slikaru.

Slikar Stipan Kopilović likovno je obrazovanje stjecao u Budimpešti i Münchenu. Sačuvano je dvadeset i sedam njegovih slika te četiri zidne kompozicije u bajmačkoj crkvi koju je oslikao u razdoblju 1907.-1908. godine.

„Značaj slikara Stipana Kopilovića ogleda se u činjenici da je jedan je od rijetkih slikara impresionista vojvođanskoga podneblja a ujedno i jedini slikar impresionist iz redova bačkih Hrvata. Njegovi malobrojni sačuvani radovi svjedoče nam o talentu koji je posjedovao, a kojega je samo djelomice realizirao u svojemu kratkom životu umjetnika samotnjaka. Imao je svega jednu izložbu za života, a priređene su mu dvije retrospektivne izložbe, 1991. te 2007. u Galeriji 'Vinko Perčić'. Najzaslužniji za otkrivanje i valorizaciju njegovog opusa je subotički povjesničar umjetnosti Bela Duranci koji je i autor monografije posvećene Kopiloviću“, rekao je povjesničar umjetnosti Branimir Kopilović.

U sklopu večeri nastupio je i zbor bajmačke župe pod ravnanjem Bele Anišića. Večerašnji program održan je u okviru projekta Godine novog preporoda kojim se čuva sjećanje na velikane i značajne događaje ovdašnjih Hrvata.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)