Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Histrion Bt. i Croatica d.o.o. organizirali su 26. rujna 2013. godine spomen sjednicu pod naslovom „Od Kaptola do Ludoviceuma“ povodom 120. godišnjice rođenja Miroslava Krleže: Sjednica, koja je okupila stotinjak zainteresiranih slušatelja, održana je u Multimedijalnoj dvorani Croatice, poduzeća za informativnu i izdavačku djelatnost sa sjedištem u Budimpešti.
Lik i djelo Miroslava Krleže zauzima istaknuto mjesto u kulturnim hrvatsko-mađarskim vezama dvadesetoga stoljeća. Miroslav Krleža uz hrvatski jezik dobro je poznavao mađarski jezik. Školovao se u Pečuhu i Budimpešti, kao pitomac vojne akademije Ludoviceum. Ugledao se na kultni književni časopis Nyugat i oduševljavao se Endreom Adyjem. Dobro je poznavao mađarsku književnost, čiji se utjecaj ogleda i u njegovim djelima, a prostor austrougarske, bio je i poprište radnji njegovih novela, romana... Skoro sva njegova djela prevedena su na mađarski jezik, njegove drame su se izvodile i danas se izvode na mađarskim kazališnim daskama, kao ni jednog drugog hrvatskog dramatičara.
Dan je započeo predstavom „Gospoda Glembajevi“. Željko Senečić adaptirao je i režirao kazališnu predstavu „Gospoda Glembajevi“ temeljem Krležinog teksta, čija je zagrebačka premijera bila 20. rujna, a budimpeštanska 26. rujna 2013. godine. Troje glumaca – Vesna Tominac-Matačić u ulozi Barunice Castelli, Žarko Savić u ulozi Ignjata, Andrej Dojkić u ulozi Leona – predstav su izveli na minimaliziranoj sceni i biljarski stol kao poprište radnje, uz izvrsnu glazbu.
Znanstveni skup o Miroslavu Krleži, kazuje ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj Stjepan Blažetin, s nizom ponuđenih viđenja lika i djela Miroslava Krleže, o kojem kada se govorilo i govori uvijek je to povišenim tonovima, bio je međunarodnog karaktera, a izlaganja će naći svoje mjesto i u dvojezičnom hrvatsko-mađarskom zborniku.
Na „ambivalentnost” Miroslava Krleže osvrnuli su se mnogi od eminentnih predavača, iz Zagreba, Splita, Subotice, Osijeka, Egera, Pečuha. Velimir Visković izlagao je na temu Aktualnost Krležina djela danas, Krešimir Bagić je govorio o Polemičkom diskursu Miroslava Krleže, Boris Škvorc izlagao je na temu Historicističko i suvremeno (dekonstrukcija) „Krležinog malograđanskog hrvatstva“, Goran Rem izlagao na temu naslova Krleža i Osijek, István Lőkös govorio je o Ambivalentnosti Krležinih refleksija o Budimpešti, o mađarskoj povijesti i o Mađarima, Dinko Šokčević o Starčevićevoj slici Mađara u Krležinim djelima, Stjepan Blažetin o Mađarskom prijevodu Krležinih ratnih novela, dok je ravnatelj Zavoda za kulturu Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov govorio o Hrvatima u Vojvodini u Krležinim „Marginalijama“.
Dopisni član Hrvatske akademije znanosti kroatist István Lőkös što na hrvatskom, što na mađarskom jeziku objavio je okruglo trideset naslova, a uskoro mu na mađarskom jeziku izlazi knjiga Povijest kajkavske književnosti. Višestruki dobitnih nagrade Davidias, Inine nagrade, István Lőkös promicatelj je hrvatske kulture i tradicije, ponajprije u Mađarskoj i to putem mnogobrojnih studija, kritika, eseja, novinskih članaka, autorskih knjiga i prijevoda. Između inih István Lőkös na mađarskom jeziku objavio je prvu Povijest hrvatske književnosti, prije nego li je knjiga toga naslova objavljena u Hrvatskoj, Marulićevu Juditu preveo je na mađarski jezik, pisao o Đalskom, Krleži. Skori osamdeseti rođendan Istvánu Lőkösu, čestitao je predstavljajući dvojezično hrvatsko-mađarsko izdanje Od Kaptola do Ludoviceuma/A Kaptoltól a Ludovikáig, Stjepan Blažetin ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj. Trideseta je to knjiga Istvána Lőkösa, koja nosi podnaslov Hrvatska nacionalna svijest i doživljaj mađarstva u djelu Miroslava Krleže. Studije Istvána Lőkösa sabrane u ovoj knjizi s mađarskog na hrvatski jezik prevela je Melinda Adam, izdavač je Croatica-Budimpešta 2013.
Dan je u nazočnosti diplomatskih predstavnika Republike Hrvatske, veleposlanika Gordana Grlića Radmana i generalne konzulice Ljiljane Pancirov završio polaganjem vijenaca kod spomenika Miroslavu Krleži ispred zgrade nekadašnjeg Ludoviceuma.
Budimpeštansko obilježavanje 120. obljetnice rođenja Miroslava Krleže ostvareno je uz potporu Ministarstva ljudskih resursa Mađarske, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Budimpešti i Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Pečuhu. Inicijativu za postavljenje spomenika Miroslavu Krleži pokrenuli su Hrvati u Mađarskoj, te je grad Zagreb 2011. godine poklonio Budimpešti skulpturu akademske kiparice Marije Ujević-Galetović ispod koje stoji „Hrvatski klasik koji je znao mađarski“.
Tekst: Branka Pavić Blažetin
Fotografije: Kristina Goher
