U Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu, 5. prosinca 2014. godine održana je tribina na temu Periodične publikacije Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i kultura sjećanja Hrvata u Vojvodini. Predstavljeni su časopis za književnost i umjetnost Nova riječ i Godišnjak za znanstvena istraživanja, te se govorilo o značajnim doprinosima Zavoda u području znanosti, književnosti, kulture i umjetnosti od 2008. godine, kada je osnovan.
Nazočnima na tribini, među kojima su bili predstavnici ministarstava i Državnoga ureda za Hrvate izvan RH, književnici, autori priloga u publikacijama Zavoda, te zagrebački Vojvođani, pozdravnim govorom obratio se saborski zastupnik Ivo Jelušić. On je u svom izlaganju istaknuo značenje pisane riječi naglašavajući važnost trajnog zapisa koji ostaje kao svjedok određenog vremena, pozivajući se prije svega na povijesne činjenice Hrvata u Vojvodini. „Nažalost, Hrvate u Vojvodini povijest nije mazila. Kada su došli tamo nisu došli da budu nagrađeni, već kako bi bili tampon zona između Turaka i Austro-Ugarske. Kada je stvarana Jugoslavija to područje nikada ne bi pripalo tadašnjoj Kraljevini SHS da nije bilo Hrvata na sjeveru Bačke. Oni su taj prostor zadržali. Umjesto da im se za to bude zahvalno i budu nagrađeni, oni taj zasluženi status nemaju. Zaista, jedna tragična povijesna činjenica. Upravo iz toga razloga, svi oni koji su ostali i opstali tamo zaslužuju da se to vidi i ostane zapisano“, istaknuo je Jelušić.
Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Marin Knezović je, govoreći o trima hrvatskim rijekama Savi, Dravi i Dunavu, pitao što je s Dunavom. „Kada se Dunav promatra iz perspektive hrvatskih zajednica izvan Hrvatske, imamo jedan hrvatski Dunav koji postaje od hrvatskog kulturnog, povijesnog i gospodarskog značaja. Ovo je primjer kako struktura hrvatskih manjinskih zajednica bitno može pridonijeti doživljaju nacionalnog identiteta. Iz ove perspektive mora se promatrati rad ZKVH-a, bez njega ni mi u matičnoj domovini ne možemo pravilno razumjeti sami sebe, tako nešto rubno postaje središnje, a epizodisti protagonisti“, kaže Knezović.
Prema riječima dr. sc. Petra Vukovića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, hrvatska manjina u Vojvodini je prvi put u svojoj povijesti dobila instituciju koja kao svoju misiju ima njegovanje nacionalne kulture, te je u posljednjih šest godina koliko djeluje, Zavod postao središnjom točkom u kulturi vojvođanskih Hrvata. Osim što djeluje na umrežavanju svih hrvatskih kulturnih udruga u Vojvodini te tako potiče njegovanje tradicionalne kulture, Zavod je i organizator kulturnih priredaba. Upravo zahvaljujući mnogobrojnim kulturnim projektima koje je inicirao, danas je moguće ustvrditi kako vojvođanski Hrvati prerastaju u modernu kulturnu zajednicu, smatra Vuković, te navodi kako je pokretanje časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ jedna je od njih. Iako on izrasta iz tradicije prijašnjih časopisa toga tipa, ipak je po mnogočemu poseban, te predstavlja platformu u kojoj se promišljaju i kristaliziraju kulturni sadržaji.
„Književni časopisi su tradicionalno kralježnica kulturnog života jer reflektiraju kulturne događaje, ali i kulturna stvaranja. Namijenjeni su onoj skupini malobrojnih koja i dalje čita i upravo je ta skupina od iznimne važnosti za svaku jezičnu, kulturnu i nacionalnu zajednicu. Samo iz nje može doći relevantno kritično promišljanje zbilje i samo ona svojim intelektualnim i praktičnim djelovanjem može jamčiti kulturno napredovanje. Kako su vojvođanski Hrvati stjecajem povijesnih okolnosti ostali bez jake tradicionalne kulturne elite, može se reći da Nova riječ uz druge projekte Zavoda takve elite danas stvara. Osim te dugoročne zadaće čiji će se rezultati jednom tek vidjeti, ona obavlja i kratkoročnije koji se sastoje u tome da čitatelji hrvatske zajednice u Vojvodini progovaraju o književnim kulturnim praksama u jezgri i na periferijama hrvatske nacionalne kulture, te promišljaju o problemima s kojima se susreću kao pripadnici jedne manjinske skupine. Nova riječ čitateljima približava povijesna i aktualna iskustva hrvatske manjine u Vojvodini. S vremenom će ona poslužiti kao svjedočanstvo naše sadašnjosti onima kojima će ono što je nama sadašnjost biti tek povijest“, ističe dr. sc. Petar Vuković.
Kada je riječ o Godišnjaku za znanstvena istraživanja, on objavljuje stručne radove koji za temu imaju aspekte društvenog života Hrvata u Vojvodini, značajnima za nacionalni identitet. Dr. sc. Mario Bara iz Instituta za migracije i narodnosti navodi kako se u Godišnjaku osobito vodi računa o ravnopravnoj zastupljenosti tema po regionalnoj rasprostranjenosti skupina Hrvata koje se bave srijemskim Hrvatima, banatskim, karaševskim koji su nedovoljno poznati široj javnosti, te svakako bačkim Hrvatima.
„Krajnji cilj je svjedočenje da su Hrvati živa zajednica, poticanje osobnih vrijednosti, viša razina samopoštovanja, te jačanje svijesti o nacionalnoj pripadnosti“, ističe Bara.
Ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov govorio je o aktivnostima Zavoda ukazujući na njihova nastojanja u organizaciji kulturne scene vojvođanskih Hrvata, razvijanju njezine produkcije i prezentacije. Također je naglasio kako je kulturna baština Hrvata u Vojvodini iznimno bogata, ali nedovoljno istražena. Po njegovim riječima, napori Zavoda išli su u tom smjeru da se ta problematika ne prepusti slučaju, već da se ciljano djeluje na obogaćivanju sadržaja sjećanja kada je u pitanju povijesna baština. Žigmanov je zaključio kako se može biti relativno zadovoljan učinjenim, „iako je ono još daleko od onoga čemu se teži.“
„Hrvati u Vojvodini ne bi sve mogli ostvariti da nisu imali podršku hrvatske književne, kulturne i znanstvene scene, jer znanstveno tematizirati i povijest i sadašnjost još uvijek nismo u mogućnosti na dovoljno kvalitetan i obuhvatan način. Trajni cilj je da Hrvati u Vojvodini, bez obzira na brojne slabosti koje imaju, mogu svjedočiti da na primjeren način ostvarujemo prakse koje su kompatibilne sa standardima drugih kulturnih prostora nacionalnih zajednica“, zaključuje Žigmanov.
Moderatorica tribine Vesna Kukavica pohvalila je napore i dobre rezultate ZKVH-a, te apelirala na nadležne glede dostupnosti periodičnih publikacija vojvođanskih Hrvata na portalu Hrčak izrađenom od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH koji na jednom mjestu okuplja znanstvene i stručne časopise. „Teško je sažeto rezimirati sve domete ove po svemu izuzetne institucije koja pokazuje sjajne rezultate u svemu što poduzme. Do trenutka kada periodičke publikacije budu, poput onih australskih Hrvata, dostupne na Hrčku i dalje možemo pratiti njen rad, manifestacije koje organizira, kontinuitet publikacija i projekata na portalu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata“, zaključila je moderatorica promocije Vesna Kukavica.
Tekst i: Hrvatska riječ (Dijana Prćić)
Fotografije: Snježana Radoš
