Važnost integriranja u hrvatski kulturni prostor
U požeškoj Gradskoj vijećnici održana je u petak, 24. lipnja, književna tribina, na kojoj je publici predstavljena nakladnička produkcija Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kao i knjiga Tomislava Žigmanova Prid svitom - saga o svitu koji nestaje, o kojoj je govorila prof. dr. Helena Sablić Tomić. Iste je večeri u Gradskom muzeju Požega otvorena izložba slika mladih hrvatskih akademskih slikara iz Vojvodine „Paralelni procesi". Riječ je o petoj, posljednjoj izložbi u Hrvatskoj - nakon Osijeka, Varaždina, Zagreba, Šibenika, ona je upriličena i u Požegi.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, jedina profesionalna ustanova u kulturi među Hrvatima u Vojvodini, kao jednu od svojih osnovnih djelatnosti navodi i izdavaštvo, posebice znanstvenih, stručnih i publicističkih djela vezanih uz povijest, kulturu, običaje i druge aspekte života Hrvata u Vojvodini, danas i kroz povijest, rekao je ravnatelj Žigmanov. Od kada je osnovana, ova ustanova konstantno radi i na projektima u izdavaštvu. U dvije i pol godine rada Zavod je objavio pet značajnih izdanja. To su sljedeća djela: Mario Bara i Tomislav Žigmanov: Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti; Ilija Žarković: Zaboravljeni rječnik - govor golubinačkog kraja; Ivan Andrašić: Izgradnja kuća nabijača u Sonti u XX. stoljeću; te prvi i drugi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja. Žigmanov je istaknuo kako Zavod nema namjeru primarno izdavati beletristička djela, nego znanstvene i publicističke radove koji su tematikom vezani uz Hrvate u Vojvodini, a za što prostora na izdavačkoj sceni do sada nije bilo dovoljno.

Kod gradonačelnika

Boravak hrvatskih kulturnih djelatnika iz Vojvodine započeo je, prema dogovorenom programu, prijamom gostiju kod požeškoga gradonačelnika i saborskog zastupnika Zdravka Ronka u njegovu kabinetu. Uz razmjenu prigodnih darova, Ronko je predstavnike vojvođanskih Hrvata upoznao s bogatom kulturnom baštinom Požege i okolice, a ujedno je poželio i što plodniju buduću kulturnu i umjetničku suradnju između Požežana i vojvođanskih Hrvata, koja se i do sada odvijala vrlo intenzivno. Spomenuta je suradnja tamburaša iz Požege i Hrvatske glazbene udruge „Festival bunjevački pisama" iz Subotice, te angažman grafičkog dizajnera Darka Vukovića u nekim kulturnim programima koji se odvijaju u Požegi, kao što je kazališni kampus.

Izložba slika vojvođanskih Hrvata u Gradskom muzeju

Stručnu koncepciju izložbe slika pod nazivom „Paralelni procesi" osmislila je Olga Šram, povjesničarka umjetnosti iz Subotice. Njome su požeškoj likovnoj publici prvi put predstavljena četiri akademska slikara mlađe generacije, koji su podrijetlom vojvođanski Hrvati, a već su se do sada uspjeli afirmirati kao reprezenti suvremenih umjetničkih tendencija u Vojvodini.

Vera Đenge, najstarija od izlagača (rođena 1966.) diplomirala 1990. na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu, u klasi Jovana Rakidžića. Izložila je nekoliko pastela velikih formata na papiru, koji započinju od temeljnog motiva ruke, koji zatim varira do granice apstrakcije.

Drugi mladi autor, Goran Kujundžić, rođen je 1976., a diplomirao je na ALU u Zagrebu u klasi Miroslava Šuteja. Na ovoj izložbi zastupljen je svojim crtežima koji predstavljaju apstraktne geometrijske motive u kontinuiranom, naizgled beskonačnom, slijedu kakav je danas moguće ostvariti i na računalu. No, ovaj slikar sve radove izrađuje rukom, što pak zahtijeva iznimnu stvaralačku preciznost i koncentraciju.

Apsolventica čak dvaju fakulteta, jednog u Hrvatskoj (ALU u Zagrebu) i jednog u Norveškoj, Lea Vidaković, najmlađa je autorica zastupljena na izložbi „Paralelni procesi". Na svojim slikama ona varira motiv lisice u različitim tehnikama, ali s univerzalnim estetskim porukama.

Nenaslikana bijela platna zatvorena materijalom kao što su daske, zahrđali lokoti i slično, dakle nečim što nije primarni slikarski materijal, obilježavaju radove Srđana Milodanovića, četvrtog mladog umjetnika na ovoj izložbi. Zanimljiva ideja, čija realizacija zahtijeva puno mašte, ali i fizičkog rada, marljivosti i upornosti, rezultirala je osebujnim eksponatima, posve modernog senzibiliteta i velike izražajnosti.

Na otvorenju izložbe bila su tri umjetnika, Lea Vidaković, Goran Kujundžić i Srđan Milodanović.

Fotografije: Josip Stantić