U Velikoj dvorani HKC „Bunjevačko kolo“ u Subotici 3. ožujka 2015. godine predstavljene su dvije knjige – zbornik radova Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu i monografija Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca, objavljene u sunakladništvu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ove obimne knjige (686 i 523 stranice) plod su znanstvenog skupa Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu održanog u studenom 2012. godine i zajedničkog znanstvenog istraživačkog projekta koji su skupa realizirali ZKVH i Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 2011. do 2014. godine.

Predstavnici ZKVH-a kao organizatora promocije, ali i Hrvatskog nacionalnog vijeća, NIU „Hrvatska riječ“ i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini su tijekom večeri na rukavima odijela nosili crveno-bijele vrpce kao reakciju na uskraćivanje prava korištenja Velike vijećnice Gradske kuće od strane gradske vlasti za predstavljanje ovih knjiga. Zahtjev za taj prostor je odbijen uz objašnjenje da se namjerom lokalne vlasti prostori u Gradskoj kući „više koriste za protokolarne, turističke svrhe, a manje za programe koji imaju ili mogu imati politički karakter“. Ovo je drugi takav slučaj, budući da je gradonačelnik Subotice 2014. godine odbio zahtjev hrvatskih institucija da se znanstveni skup posvećen identitetu bunjevačkih Hrvata održi u Gradskoj kući.

Predsjednik HNV-a dr. sc. Slaven Bačić je u svojem obraćanju na početku promocije u HKC „Bunjevačko kolo“ izrazio nezadovoljstvo odlukom gradske uprave, zbog koje ove knjige kao „jedan od glavnih, ako ne i glavni događaj desetljeća“ za bunjevačke Hrvate u Subotici nisu predstavljene „u najljepšoj zgradi u gradu u čijoj su izgradnji sudjelovali i naši preci“.

„Međutim, ne trebamo biti tužni. Jer kako je svojedobno naveo Tomo Vereš u jednom svom članku – upravo onda kada je za vrijeme Ugarske bilo najteže ugarskim Hrvatima, onda smo dali i najveće doprinose. Onda su došli Ivan Antunović, Mijo Mandić, Pajo Kujundžić, Ivan Petreš, Blaško Rajić i tako dalje. Mislim da su ove knjige upravo samo dio onoga što već gotovo dva desetljeća imamo – a to je da dolaze nova, vrhunska djela koja se tiču nas bunjevačkih Hrvata“, kazao je Bačić.

Obraćajući se nazočnima, veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Gordan Markotić je izrazio nezadovoljstvo odlukom gradske uprave što se promocija knjiga ne održava u Gradskoj kući. „Smatram da je znanstveni skup održan u rujnu pokazao da se znanstvenim pristupom može puno toga objasniti. Ne ulazeći u izjašnjavanje tko je Bunjevac Hrvat, a tko je Bunjevac ne-Hrvat, mislim da je značajno podržati svaku aktivnost, pogotovo znanstvenu, koja daje utemeljene odgovore na neka pitanja. Imajući to na umu, želio bih zahvaliti autorima ovih dviju vrlo vrijednih knjiga, poželjeti im uspjeh u daljnjem radu te ih ohrabriti da se i dalje bave temama kojima su se do sada bavili. Nadam se da ćemo prilikom neke treće prezentacije knjiga sa sličnom temom možda konačno završiti u Gradskoj kući“, rekao je Markotić.

Govoreći o zborniku radova Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu, jedna od njegovih urednica i profesorica s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Jadranka Grbić Jakopović je istaknula kako je cilj publikacije bio što sveobuhvatnije prikazati sva tri ogranka hrvatske (sub)etničke bunjevačke grupe: dalmatinski, primorsko-lički i bački. Zastupljene teme, kako je dodala, razmatraju se interdisciplinarno s povijesnog, jezičnog, identitetskog, etnološkog i kulturno-antropološkog motrišta. „Većina ovih radova zapravo je ‘minutu prije dvanaest’ zabilježila vrijednu etnografsku građu koja svjedoči o kulturi i životu u minula vremena, a njezino kulturološko značenje sigurno će poslužiti ne samo čitateljima i stručnjacima koji se interesiraju za tradicijsku baštinu, nego i stručnjacima drugih profesija kao i ostaloj čitateljskoj publici. Zbornik će naravno poslužiti i za daljnje znanstvene studije. Prilozi u njemu ‘pokrivaju’ različite teme te čine jedan znanstveni i analitički mozaik koji uvelike pridonosi istraživanju etničke i kulturne etnogeneze hrvatske bunjevačke etničke zajednice“, rekla je Grbić Jakopović.

Recenzent zbornika i izvanredni profesor s istoga Odsjeka Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Goran Pavel Šantek smatra kako ova knjiga svjedoči da bunjevački Hrvati znaju čuvati svoju tradiciju i identitet. „Ova knjiga nam pokazuje vrijednost kulture bunjevačkih Hrvata i govori da se ne trebamo bojati za njihovu budućnost, iako smo svi izloženi velikim demografskim i drugim promjenama. Mislim da ova knjiga treba biti zapravo početak istraživanja za što je potrebna institucionalna potpora“, rekao je Šantek.

O monografiji Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca govorila je znanstvena savjetnica s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, dr. sc. Jelka Vince Pallua. „Akcent u knjizi je stavljen na pitanja baštine i identiteta ovog zemljopisnog kraja i ovdašnjeg bunjevačkog ogranka. Moguće je pratiti kako prošli tako i sadašnji način života podunavskih Bunjevaca. Time ova knjiga zadire u problematiku izraženu sintagmom ‘tradicija i suvremenost’ znatno premašujući način rada starije, opisne etnografije. Autorima je bio cilj utvrditi s jedne strane kontinuitete, a s druge transformacije tradicijskih obrazaca, uz adekvatnu primjenu klasičnih etnoloških metoda, ali i sasvim novih pristupa suvremenih trendova istraživanja višedimenzionalnosti identiteta“, rekla je ona dodavši kako knjiga nije samo etnološki zapis i doprinos otimanju od zaborava bunjevačke tradicijske baštine i njezinoj revitalizaciji, nego prerasta u braniča pravne i političke opstojnosti ove skupine na označenim prostorima.

Glavna urednica monografije i profesorica s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Milana Černelić je navela kako knjiga bez kazivača ne bi mogla biti objavljena. „Oni čine njezinu srž, mi smo samo netko tko je stručno osposobljen baviti se time. Za taj posao osposobljavamo i naše studente. Ova knjiga ima za cilj potaknuti da se tradicija prenosi na buduće naraštaje i da oni nastave ono što se svi vi trudite danas kada te običaje nastojite održati. Mladi su ti koji trebaju shvatiti vrijednost tih običaja i čuvati ih, a mi smo pomogli da se ta znanja očuvaju, da ne nestanu“, kazala je Černelić.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov je istaknuo važnost sudjelovanja ovdašnjih Hrvata u realizaciji i objavi ovako značajnih djela. „Time šaljemo sljedeću poruku: da smo mi kao hrvatska zajednica sa svojim institucijama dorasli tom izazovu i da možemo biti partneri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, vjerojatno najrenomiranije visokoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj kada su u pitanju društvene i humanističke znanosti“, kazao je on.

Ukazao je i na važnost integralnog pristupa u proučavanju Hrvata Bunjevaca, budući da su dosadašnje monografije i radnje prikazivale samo pojedine segmente te zajednice. Također, naglasio je i činjenicu da u zborniku radova od 40 radnji više od trećine potpisuju autori koji dolaze iz vojvođanskog dijela Bačke. „Pokazali smo da naša baština koja je izuzetno bogata, ali nerazmjerno zapisana, koja počiva na usmenim predajama, može biti kvalitetno zabilježena, a onda vremenom i što kvalitetnije interpretirana i tumačena. U tom kontekstu, mislim da svojim djelima i hrvatska zajednica u Vojvodini ima razloga graditi ponos i da se iz perspektive budućnosti ima čemu nadati“, kazao je Žigmanov.

Predstavljanju dviju knjiga u Subotici, među ostalim, nazočili su i predstavnici hrvatske diplomacije u Republici Srbiji te Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Zbornik radova Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu i monografija Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca predstavljeni su dan ranije i u Baji, u Mađarskoj.

Tekst: Hrvatska riječ (D. Bašić Palković)