Istraživanju tradicijske baštine šokačkih Hrvata u Bačkoj (Bač, Vajska, Bođani, Plavna, Sonta) bio je posvećen XLII. znanstveni kolokvij Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata održan 25. listopada 2015. godine, u prostorijama župnog ureda u Vajskoj. Moderatorica kolokvija Katarina Čeliković vješto je animirala nazočne da daju svoje komentare i dopune te su se pojavili i novi kazivači za kontrolno istraživanje.
Uvodničari ovog zanimljivog i sadržajnog kolokvija bili su Tomislav Augustinčić, Tin Đudajek, Damjan Kozina Živić, Thomas Marku, Gorana Ražnatović, studenti Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji su proveli terensko etnološko istraživanje šokačkih Hrvata na ovom prostoru Bačke tijekom travnja 2015. godine, realiziranog u suradnji Odsjeka i Zavoda, pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Milane Černelić.
Istaknuvši značajan doprinos prof. dr. sc. Milane Černelić u ovom projektu, Tomislav Žigmanov je među ostalim kazao: „Mislim da nam svima treba biti velika čast što smo sudionici i dionici ovoga istraživanja jer će tradicijska baština i vas ovdje u Baču, svih šokačkih Hrvata, biti bar u jednom dijelu otrgnuta od zaborava. Tim prije, što je za nas važno, jer su sada u nekim segmentima posljednji trenuci, da se ono što se naši najstariji sugrađani još sjećaju, na stručan način zabilježi.“
Na znanstvenom kolokviju sudjelovali su predstavnici hrvatskih kulturnih udruga općine Bač, domaći župnik vlč. Vinko Cvijin, bački župnik vlč. Josip Štefković, predstojnik franjevačkog samostana fra Josip Špehar, član IO Hrvatskog nacionalnog vijeća Željko Pakledinac, kazivači i mještani okolnih sela. Zahvaljujući velikom trudu i dobroj uzajamnoj suradnji kazivača i istraživača, u posljednjim je trenucima uspješno realiziran važan projekt kojim će se otrgnuti od zaborava i sačuvati dragocjeni podaci o kulturnoj baštini Hrvata Šokaca u ovom dijelu Bačke.
Studenti su, uz pomoć ovdašnjih kulturnih udruga, i dobro odabranih kazivača, ovaj posao uspješno obavili. Teme o kojima je bilo riječi na kolokviju bile su: Tradicijsko odijevanje bačkih Hrvata Šokaca; Tradicijska prehrana; Stari obrti i zanati; Gospodarenje prirodnim dobrima na tradicionalni šokački način; Porod i običaji vezani uz porod.
Tomislav Augustinčić je u svojem izlaganju prikazao osnovna pravila odijevanja šokačkih djevojaka i žena u odnosu na njihove društvene statuse (dob, starost, bračno stanje) i prema određenim prigodama (crkvene svetkovine, ciklus životnih i godišnjih običaja) od tridesetih godina XX. stoljeća. Tin Đudajek izložio je saznanja o osnovnim namirnicama koje su se koristile u svakodnevnoj prehrani, što se uzgajalo kod kuće, što se kupovalo, te kako su se obroci raspoređivali kroz dane.
Damjan Kozina Živić predstavio je najvažnije zanate i majstore na ovom prostoru, prije svega, kolare i kovače. O njihovim proizvodima ovisili su svi poslovi u polju, a poljodjelstvo je primarno zanimanje stanovnika sela. Ništa se nije moglo obavljati bez alata koji je izrađivao kovač, kao ni bez kola koja je pravio kolar. Thomas Marku izložio je temu vezanu uz šume i vode. Prikazao je način korištenja resursa iz prirode u okolici šokačkih naselja, njihovo skladištenje i važnost u svakodnevnome životu (ribolov, lov, drvo, žirovanje). Gorana Ražnatović je govorila o porodu i običajima vezanim uz porod, koji obuhvaćaju ponašanje noseće za vrijeme trudnoće, sam porod i običaje.
Studenti istraživači su tri dana u Baču, Plavni, Vajskoj, Bođanima i Sonti obavili kontrolno istraživanje, razgovarali s novim kazivačima i dopunili svoje radove.
Izvor: Hrvatska riječ (Zvonimir Pelajić)
Fotografije: Katarina i Ervin Čeliković
