Večer vojvođanskih Hrvata
U studijskoj čitaonici varaždinske Gradske knjižnice „Metel Ožegović" održana je u četvrtak, 27. siječnja, vrlo zanimljiva književna tribina, na kojoj je brojnoj publici predstavljena nakladnička produkcija Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kao i knjiga Tomislava Žigmanova Prid svitom - saga o svitu koji nestaje. Organizatori te uspjele književne večeri, uz Gradsku knjižnicu „Metel Ožegović", bili su Ogranak Matice hrvatske, Koncertni ured i HNK u Varaždinu.
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, jedina profesionalna ustanova u kulturi među Hrvatima u Vojvodini, kao jednu od svojih osnovnih djelatnosti navodi i izdavaštvo, posebice znanstvenih,stručnih i publicističkih djela vezanih uz povijest, kulturu, običaje i druge aspekte života Hrvata u Vojvodini, danas i kroz povijest. Od kada je osnovana, ova ustanova konstantno radi na novim projektima u izdavaštvu.
Pet novih izdanja
U dvije godine rada Zavod je objavio četiri značajna izdanja. To su sljedeća djela: Mario Bara i Tomislav Žigmanov: Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti; Ilija Žarković: Zaboravljeni rječnik - govor golubinačkoga kraja; Ivan Andrašić: Izgradnja kuća nabijača u Sonti u XX. stoljeću; te prvi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja, iz 2009. godine. Ovom prigodom predstavljena je i Žigmanovljeva knjiga o životu Hrvata u Bačkoj, koji polako nestaje.
Predstaviti čak pet knjiga u jednoj večeri nije nimalo lak zadatak. O tim novim izdanjima govorili su na književnoj večeri Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Katarina Čeliković, menadžerica kulturnih aktivnosti Zavoda, te prof. dr. Helena Sablić Tomić, dekanica Umjetničke akademije u Osijeku. Govornici su istaknuli kako Zavod nema namjeru primarno izdavati beletristička djela, nego znanstvene radove koji su tematikom vezani uz Hrvate u Vojvodini, a za kakva prostora na izdavačkoj sceni do sada nije bilo dovoljno.
Također, sve svoje edicije (pokrenuli su ih nekoliko) okupili su pod formulacijom „prinosi za...", čime se postiže, kako je naglasio ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov, svijest da su određeni svesci komentari, zapisi ili pregledi samo dijela bogate baštine vojvođanskih Hrvata. Za očuvanje nacionalnog identiteta naših sunarodnjaka u Vojvodini takva izdanja su stoga od velike važnosti.
Kod gradonačelnika
Cjelodnevni boravak hrvatskih kulturnih djelatnika iz Vojvodine započeo je, prema dogovorenom programu, prijamom gostiju kod varaždinskoga gradonačelnika dr. sc. Ivana Čehoka u Gradskoj vijećnici. Uz razmjenu prigodnih darova, dr. Čehok je predstavnike vojvođanskih Hrvata upoznao s iznimno bogatom kulturnom povjesnicom grada Varaždina, a ujedno je poželio i što plodniju buduću kulturnu i umjetničku suradnju između Varaždinaca i vojvođanskih Hrvata.
Predstavljanjem spomenutih pet knjiga i otvorenjem likovne izložbe „Paralelni procesi", nastavljena je suradnja i njegovanje dobrih odnosa (koji traju već duže vrijeme) između Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović" i Ogranka Matice hrvatske Varaždin te Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, dakle varaždinskih i vojvođanskih kulturnih institucija.
Izložba slika vojvođanskih Hrvata u varaždinskom HNK-u „Paralelni procesi"
HNK u Varaždinu, Ogranak Matice hrvatske Varaždin, kao i varaždinsku Gradsku knjižnicu i Koncertni ured veže lijepo prijateljstvo i suradnja s vojvođanskim Hrvatima, a pogotovu sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata. Kao nastavak te suradnje, otvorena je 27. siječnja u Klubu „Europa media" varaždinskog HNK i likovna izložba „Paralelni procesi".
Stručnu koncepciju ove zanimljive izložbe slika osmislila je i otvorila Olga Šram, povjesničarka umjetnosti iz Subotice. Njome se varaždinskoj likovnoj publici prvi put predstavljaju četiri akademska slikara mlađe generacije, koji su podrijetlom vojvođanski Hrvati, a već su se do sada uspjeli afirmirati kao reprezentanti suvremenih umjetničkih tendencija u Vojvodini.
Tako je Vera Đenge, najstarija od izlagača (rođena 1966.) diplomirala 1990. na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu, u klasi Jovana Rakidžića. Izložila je nekoliko pastela velikih formata na papiru, koji započinju od temeljnog motiva ruke, koji se zatim varira do granice apstrakcije.
Drugi mladi autor, Goran Kujundžić, rođen je 1976., a diplomirao je na ALU u Zagrebu u klasi Miroslava Šuteja. Na ovoj izložbi zastupljen je svojim crtežima koji predstavljaju apstraktne geometrijske motive u kontinuiranom, naizgled beskonačnom, slijedu kakav je danas moguće ostvariti i na računalu. No, ovaj slikar sve radove izrađuje rukom, što pak zahtijeva iznimnu stvaralačku preciznost i koncentraciju.
Apsolventica čak dva fakulteta, jednog u Hrvatskoj (ALU u Zagrebu) i jednog u Norveškoj, Lea Vidaković, najmlađa je autorica zastupljena na izložbi „Paralelni procesi". Na svojim slikama ona varira motiv lisice u različitim tehnikama, ali i s univerzalnim estetskim porukama.
Nenaslikana bijela platna zatvorena materijalom kao što su daske, zahrđali lokoti i slično, dakle nečim što nije primarni slikarski materijal, obilježavaju radove Srđana Milodanovića, četvrtog mladog umjetnika na ovoj izložbi. Zanimljiva ideja, čija realizacija zahtijeva puno mašte, ali i fizičkog rada, marljivosti i upornosti, rezultirala je osebujnim eksponatima, posve modernog senzibiliteta i velike izražajnosti.
Na otvorenju izložbe bila su dvojica umjetnika, Goran Kujundžić i Srđan Milodanović.
Vrijedi na kraju pripomenuti kako je ova izložba putujuća (zbog toga je i nešto manjeg opsega), te će se, nakon što je razgleda varaždinska publika, seliti u druge gradove Hrvatske. A prva joj je sljedeća destinacija - Izložbena galerija Matice hrvatske u Zagrebu, gdje će se četvoro mladih autora moći predstaviti zagrebačkoj likovnoj publici.
Tekst: Leon Žganec-Brajša
Fotografije: Josip Stantić