U povodu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, u utorak, 11. svibnja, u Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu predstavljen je prvi broj „Godišnjaka za znanstvena istraživanja" Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Riječ je znanstvenom časopisu koji u prvom broju donosi reprezentativan izbor znanstvenih i stručnih radova o Hrvatima u Vojvodini, koji su objavljeni u proteklih desetak godina, a koji nisu bili vidljivi, pa i dostupni, zainteresiranoj javnosti u Srbiji. Organizatori predstavljanja su Hrvatski školski muzej i Institut za migracije i narodnosti (IMIN), a o Godišnjaku su govorili ravnatelj IMIN-a dr. sc. Marino Manin, znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Robert Skenderović, znanstvena suradnica IMIN-a dr. sc. Sanja Lazanin, te glavni urednik prof. Tomislav Žigmanov.
Predstavljanje je otvorio dr. sc. Marino Manin predstavljanjem hrvatske zajednice u Vojvodini te naglasio važnost ovog projekta Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, poglavito njegovu namjeru da potakne i prezentira znanstvenu refleksiju o različitim područjima i dimenzijama hrvatske manjine u Vojvodini.
Dr. sc. Sanja Lazanin također je potvrdila činjenicu kako je pokretanje ovakvog znanstvenog časopisa od strane jedne manjinske zajednice izuzetno važno, kako za promociju same zajednice, tako i za otvaranje i širenje prostora znanstvenog promišljanja i raspravljanja o temama važnim za društveni i kulturni život vojvođanskih Hrvata, te da su u disciplinarnom smislu u Godišnjaku najzastupljeniji radovi s područja povijesti, a slijede etnologija, književnost, sociologija i u manjoj mjeri lingvistika.
„U skladu s iznesenim zapažanjima, može se reći da se pokretanjem Godišnjaka pokriva možda najslabije zastupljeno područje aktivnosti hrvatske zajednice u Vojvodini, a to je znanstvena djelatnost. Uz postojeća glasila i časopise važne za njegovanje i očuvanje jezika, identiteta i kulture vojvođanskih Hrvata, Godišnjak će kao znanstveno profilirana publikacija, vjerujem, učiniti značajne pomake u afirmiranju vojvođanskih Hrvata i u znanstvenom pogledu", rekla je dr. sc. Sanja Lazanin i izrazila nadu u uspješnost ovog projekta i bolju suradnju s različitim znanstvenim institucijama u Hrvatskoj, poglavito s IMIN- om.
Dr. sc. Robert Skenderović govorio je o samom sadržaju Godišnjaka i uredništvu koji čine Tomislav Žigmanov kao glavni urednik, te Slaven Bačić, Mario Bara i Petar Vuković kao članovi uredničkog vijeća.
„Navedena imena poznavateljima kulturnih i znanstvenih zbivanja među vojvođanskim Hrvatima ne treba posebno predstavljati. Samo ustrojavanje i pokretanje Godišnjaka najbolje govore o glavnom uredniku Tomislavu Žigmanovu, dr. Slaven Bačić je najpoznatiji po uređivanju Leksikona podunavskih Hrvata, Mario Bara je još kao student na Sveučilištu u Zagrebu dobio rektorovu nagradu za rad iz teme o povijesti vojvođanskih Hrvata, a Petar Vuković je trenutačno docent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sve to govori da se u uredništvu Godišnjaka okupila grupa mladih ljudi koji su se već dokazali na znanstvenom području, pa se i iz njihovih imena može zaključiti da je Godišnjak o kojem večeras govorimo zamišljen kao ozbiljan projekt", ustvrdio je Skenderović uz ocjenu da je sadržaj prvog broja Godišnjaka specifičan jer su u njemu objavljeni pretisci već prije objavljenih znanstvenih radova čija je zajednička poveznica bavljenje tematikom kulture vojvođanskih Hrvata u najširem smislu te riječi.
„Radi se o radovima koji su nastali u vremenskom rasponu od 1998. do 2007. godine, pa se u kriterijima društveno - humanističkih znanosti može reći da su ti radovi recentna znanstvena istraživanja koja po odabiru tema, metodama i rezultatima predstavljaju najnovija znanstvena dostignuća, a izbor je napravljen s namjerom odabira reprezentativnog uzorka koji pokazuje sadašnje stanje u znanstvenom istraživanju vezanom uz problematiku kulture i povijesti vojvođanskih Hrvata."
Zadnji je na predstavljanju Godišnjaka govorio glavni urednik Tomislav Žigmanov, ustvrdivši kako je odlukom osnivača, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata utemeljen radi očuvanja, unapređenja i razvoja kulture hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini. „Tako određena svrha postojanja, među ostalim, nužno podrazumijeva i aktivnosti glede znanstvenih, stručnih, razvojnih i primijenjenih istraživanja u područjima kulture, umjetnosti i znanosti vojvođanskih Hrvata, te raznolikom javnom predstavljanju ostvarenih rezultata istih. Jedan dio tih napora rezultirao je i objavom ovog prvog broja Godišnjaka za znanstvena istraživanja, a kriteriji za odabir radnji za ponovnu objavu u Godišnjaku bili su: nesumnjiva znanstvena vrijednost i istraživački novumi u objavljenim djelima, tematska raznovrsnost i različite društvene i humanističke znanosti, prvoobjava je morala biti u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini uz uvjet da sadržaj široj javnosti u Srbiji nije poznat te autorska reprezentacija i pluralnost", rekao je Žigmanov uz napomenu kako je u Godišnjaku objavljena i jedna radnja u prvoobjavi - analiza monografskih publikacija u kojima se izravno i u cijelosti tematizira neki aspekt društvenog ili kulturnog života Hrvata u Vojvodini, objavljene u razdoblju od 1990. i zaključno s 2008. godinom.
Autor teksta: Zlatko Žužić
