Istraživanje o uporabi hrvatskog jezika u nastavi na hrvatskom jeziku te u medijima na hrvatskom jeziku, proveo je stručni suradnik Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata doc. dr. Petar Vuković sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Rezultate ovoga istraživanja predstavio je na devetom po redu znanstvenom kolokviju na ovu temu 4. lipnja u prostorijama Hrvatske čitaonice.
Važno je stoga ponajprije znati što nam je najteže i gdje su interferencije najčešće, onda to možemo osvijestiti i na neki način ih i spriječiti.
Istraživanje je provedeno u osnovnim školama „Matko Vuković" u Subotici i „Matija Gubec" u Tavankutu te u gimnaziji „Svetozar Marković u Subotici kao i u trima subotičkim medijima. Analizom uporabe jezika u trima medijima, za koje se može reći da su najviše zrela i uspješna kada je riječ o hrvatskom književnom jeziku, a radi se o Uredništvu na hrvatskom jeziku Radio Subotice, NIU «Hrvatska riječ» i polusatnoj emisiji koja je do 1. ožujka emitirana na «Yu eco» televiziji, može se reći da je uporaba hrvatskog jezika na zadovoljavajućoj razini. Jedan je to od rezultata analize koju je krajem prošle i početkom ove godine proveo.
U sferi medija, nekonzistentnosti u uporabi hrvatskog jezika dakako ima, i to najviše kada je tijekom rada izloženost novinara srpskom jeziku veća. Također postoje jezikoslovne konstrukcije koje se veoma uspješno koriste i to se prije svega odnosi na stručne izraze, kao i one gdje se veoma često griješi, što je prije svega uporabom svakodnevnih riječi i izraza.
U obrazovanju je primjetno da su najmanje pogreške u stručnoj terminologiji, međutim, čim je jezik manje stručan, veće su i interferencije.
Jedna od stvari koje utječu na kvalitetu govora je mjera u kojoj govornik ili novinar sam kontrolira situaciju, kada ima dovoljno vremena za pripremu. U tom smislu, mediji mogu utjecati na što bolju pripremu svojih tekstova i na njihovu jezičnu korektnost.
Na temelju rezultata mogu se formirati preporuke koje bi korisnicima hrvatskog jezika pomogle da se bolje koriste hrvatskim jezikom nego do sada.
Što je svima u ovom komunikacijskom sustavu potrebno za prevladavanje jezičnih teškoća? Dr. Vuković smatra da su za njegovanje hrvatskoga kao medija formalne komunikacije važni priručnici i edukacija primjereni potrebama govornika hrvatskoga u Vojvodini, spomenuta interferencija sa srpskim jezikom je stalna i očekivana te je potrebno osvijestiti u kojim situacijama i u kojim jezičnim sredstvima do nje dolazi te je na taj način ograničiti, u medijima treba osigurati educiranost novinara, kontroliranost komunikacijske situacije gdje je god moguće te stalnu stručnu potporu, u školama osigurati educiranost nastavnika i stalnu stručnu potporu kako bi mogli provoditi jedinu uspješnu strategiju poučavanja (ispit iz hrvatskoga, trajna jezična edukacija, potreba obnavljanja dopusnice).
Kada je riječ o mjestu dijalekta, različit je odnos prema dijalektima u srpskoj i hrvatskoj jezičnoj zajednici. Ipak, treba vidjeti važnost dijalekta i lokalnog jezika pismenosti s ograničenom funkcionalnošću jer postoji i opasnost od prevelikog vezanja za tradicionalnu kulturu u kojoj je jezik okamenjen. Stoga je važno pronaći mu mjesto u suvremenom životu, poput radijskih i novinskih feljtona o suvremenim temama.
U razgovoru nakon predavanja sudjelovale su učiteljice koje rade na hrvatskom jeziku, članica Izvršnog odbora Hrvatskoga nacionalnoga vijeća zadužena za obrazovanje Stanislava Stantić Prćić te generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata proveo je istraživanje u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem.
