Na manifestaciji Europski tjedan gradova i regija Otvoreni dani 2015., koja je ove godine održana trinaesti put za redom u Bruxellesu (12.-15. listopada), u Europskom parlamentu održan je 13. listopada okrugli stol pod nazivom Understanding Vojvodina (Razumi Vojvodinu). Održavanje ovog okruglog stola organiziralo je Pokrajinsko tajništvo za kulturu i javno informiranje i Zavod za kulturu vojvođanskih Slovaka, u suradnji s Fondom Europski poslovi AP Vojvodine. Medijator okruglog stola bio je Franc Bogovic, član Europskog parlamenta, a u debate su se uključili i Ivan Jakovčić i Andor Deli, poslanici u Europskom parlamentu, kao i brojni drugi gosti koji su došli prisustvovati prezentaciji vojvođanskih institucija kulture nacionalnih zajednica.
Sudionike okruglog stola pozdravio je i predsjednik Pokrajinske vlade dr. Bojan Pajtić, a u uvodnom dijelu obratio se pokrajinski tajnik za kulturu i javno informiranje Slaviša Grujić. Prezentaciji su prisustvovali i pokrajinski tajnik za međuregionalnu suradnju i lokalnu samoupravu Branislav Bugarski i pokrajinski tajnik za znanost i tehnološki razvoj Vladimir Pavlov, navodi se u priopćenju Pokrajinskog tajništva za kulturu i javno informiranje. Cilj predstavljanja Vojvodine na okruglom stolu je da se kroz prezentacije rada šest profesionalnih ustanova kulture, Srba kao većinskog stanovništva, i tradicionalnih manjinskih zajednica Mađara, Rumunja, Rusina, Hrvata i Slovaka, čiji su jezici i pisma u službenoj uporabi u AP Vojvodini, prikaže multikulturalnost Vojvodine, kroz prizmu očuvanja i unapređenja, ali i prožimanja kulturnog naslijeđa i kulturnog stvaralaštva preko 20 nacija koje u njoj žive.
Tim je povodom u svom izlaganju tajnik Slaviša Grujić rekao: „Autonomna Pokrajina Vojvodina je nacionalno heterogena sredina u kojoj živi preko 20 nacionalnih manjina i koja se uzima kao paradigmatičan primjer multinacionalnosti, multikulturalnosti i multilingvalnosti u Srbiji. Dvanaest od dvadeset nacionalnih vijeća nacionalnih manjina koje postoje u Republici Srbiji imaju svoje sjedište u Vojvodini, u službenoj uporabi u pokrajini je šest jezika – srpski, mađarski, rumunjski, rusinski, slovački i hrvatski. Pokrajinski javni servis – Radio-televizija Vojvodine emitira program na deset jezika. Skupština AP Vojvodine je zajedno s nacionalnim vijećima nacionalnih manjina osnivač zavoda za kulturu pet nacionalnih manjina s ovog područja, specifičnog oblika manjinske samouprave za očuvanje i unapređenje kulture nacionalnih manjina, koji su jedinstven primjer u okruženju. Mi u Pokrajinskom tajništvu za kulturu i javno informiranje potičemo interkulturni dijalog i uspostavljanje stabilnih veza između ovih zajednica, pružamo mehanizme za razmjenu kulturnih sadržaja između pripadnika različitih nacionalnih zajednica. Nama je važan suživot, gdje pripadnici različitih nacija žive i stvaraju jedni s drugima, a ne jedni pokraj drugih. Na godišnjoj razini naše tajništvo sufinancira preko 350 projekata iz oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva 19 nacionalnih zajednica i interkulturalnih projekata u AP Vojvodini, u koje spada izdavaštvo na jezicima nacionalnih manjina, zaštita kulturnog naslijeđa, priprema i izvođenje premijernih predstava i repriza kazališta koja izvode predstave na mađarskom, romskom, rumunjskom, rusinskom i slovačkom jeziku. Ima devet profesionalnih kazališta nacionalnih manjina, a sufinanciraju se i tradicionalne manifestacije. Osim toga, financiramo redovitu djelatnost kazališta u Subotici koje ima program na tri jezika, izdavačke ustanove na mađarskom jeziku, i rad zavoda za kulturu manjina. Sredstva za kulturu nacionalnih zajednica Vojvodine sudjeluju s oko 33 posto u ukupnim sredstvima osiguranim za programe-projekte kulturnog stvaralaštva na godišnjoj razini. U oblasti informiranja Tajništvo izdvaja 67 posto proračuna za medije na jezicima nacionalnih manjina. Financiramo medije na 8 manjinskih jezika, ukupno 22 izdanja“, rekao je Grujić.
Odlukom Skupštine AP Vojvodine 2008. godine osnovani su zavodi za kulturu vojvođanskih Hrvata, Mađara, Rumunja, Rusina, Slovaka, a djeluje i Zavod za kulturu Vojvodine, koji je osnovan 2003. godine s ciljem da njeguje i promovira suvremene kulturne strategije, istražuje mogućnosti primjene i razvoja novih kulturnih modela u Vojvodini, umrežava postojeće institucije kulture i afirmira multikulturalnost, kao privilegij vojvođanskog konteksta. Predstavnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, vojvođanskih Mađara Martina Gondi, vojvođanskih Rumunja Todor Ursu, vojvođanskih Rusina Sergej Tamaš, vojvođanskih Slovaka Milina Sklabinski predstavili su aktivnosti i rad zavoda iznoseći planove i projekte koji su u planu, kao i probleme s kojima se susreću. Uime Zavoda za kulturu Vojvodine i o njegovim aktivnostima govorio je Dragan Ilić, projektni menadžer i suradnik za međuregionalnu suradnju.
U okviru događaja prikazan je i kratak film Radio Televizije Vojvodine koji predstavlja vojvođansku multikulturalnost. I u ovom filmu dan je naglasak na činjenicu, da ova medijska kuća emitira program na čak deset jezika i da je kao takva primjer kako se čuva i njeguje višejezična vojvođanska sredina. RTV Vojvodine je u Bruxellesu predstavljala Ana Jaško.
Pored prezentacije u parlamentu, Vojvodina je predstavljena i u arealu Veleposlanstva Republike Srbije u Bruxellesu. Tom su prigodom brojni gosti imali prilike pogledati izložbu „Arhitektura u Vojvodini početkom XXI. stoljeća“, koju je pripremio Zavod za kulturu Vojvodine i čuti originalne kompozicije poznatog mađarskog skladatelkja Szilárda Mezeija. Domaćin ovog događaja bio je Fond za Europske poslove AP Vojvodine na čelu sa predsjednikom Predragom Novikovim, koji je govorio o suštini postojanja ovog ureda i o njegovim dosadašnjim rezultatima.
Izvor: Hrvatska riječ
