Zbornik radova sa znanstvenog skupa, održanog prije nešto više od godinu dana u Zagrebu, pod naslovom „Nacionalne manjine kao faktor stabilnosti u međunarodnim odnosima Hrvatske i Srbije", u nakladi Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba, predstavljen je 17. veljače u Subotici, a potom 18. veljače u Novom Sadu, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
U prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća u Subotici o zborniku su govorili njegovi urednici - viši znanstveni suradnik i jedan od organizatora predstavljanja Zbornika, Dragutin Babić s Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba i znanstveni novak Drago Župarić-Iljić. Oni su predstavili sadržaj zbornika, te izrazili zadovoljstvo uspjehom skupa. Ipak, treba reći kako znanstvenici otvaraju teme i ne mogu ih riješiti.„Mi možemo ukazati na problem, a koliko će to biti uvaženo, drugo je, ali i otvoreno pitanje. Ipak, bolje je ukazati na problem i pojedine spoznaje nego šutjeti o tome. Imamo pred nama Zbornik s radovima u kojima su, pored Hrvata i Srba koji zauzimaju veliki dio tema, obrađeni i Česi, Slovaci, Mađari ili, primjerice, Turci", rekao je prof. Babić.
Skup u Zagrebu je organiziran s namjerom ponovnog uspostavljanja i izgradnje znanstvenih veza između hrvatskih i srpskih znanstvenika koji se bave pitanjima manjinskih zajednica, a koje je pokidao rat tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća.
Na skupu su govorili i prof. dr. Boško Kovačević s Otvorenog sveučilišta u Subotici, u ime Centra za razvoj civilnog društva mr. Snežana Ilić iz Zrenjanina i prof. Tomislav Žigmanov, čiji su radovi objavljeni u Zborniku.
Odnosi Srbije i Hrvatske su ključ rješavanja međunacionalnih problema na prostoru jugoistočne Europe. Stoga je Zbornik vrijedan prilog normalizaciji odnosa dviju država, mišljenja je prof. dr. Boško Kovačević.
Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, prof. Tomislav Žigmanov je u svom osvrtu opisao mjesto i ulogu hrvatske zajednice u Vojvodini nakon demokratskih promjena u Srbiji, istaknuvši kako su „različite vlade imale različite pristupe spram manjinskih pitanja, od posve iskrenog i dobrohotnog pristupa Đinđićeve Vlade do ne tako dobrohotne i relativno simulacijske Vlade Vojislava Koštunice", što se „posebno oslikavalo u položaju hrvatske zajednice jer su, napose za Koštuničine Vlade, osnaživani procesi izgradnje bunjevačke nacije".
Baveći se multikulturnim politikama u Hrvatskoj i Srbiji u kontekstu europskih integracija, mr. Snežana Ilić je istaknula da obje države imaju već prilično dobro razrađena rješenja u pogledu manjinskih pitanja. Hrvatska se, kako bi osigurala nacionalno-državno obilježje, odrekla promicanja i rada na etnički shvaćenom nacionalnom jedinstvu. Stoga pitanje dijaspore za Hrvatsku postaje drugorazredno pitanje. S druge strane, Srbija u ovom trenutku nema dovoljno političke snage za rješenje dvaju najvećih strateških pitanja, Kosova i Republike Srpske, rekla je mr. Snežana Ilić.
Na početku predstavljanja zbornika okupljenima se obratila generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici mr. Ljerka Alajbeg opisavši situaciju u Hrvatskoj na putu prema europskim integracijama i položaj manjina u njemu.
Zbornik je predstavljen i u Skupštini AP Vojvodine u Novom Sadu, gdje je nazočne pozdravila potpredsjednica Skupštine AP Vojvodine Maja Sedlarević, istaknuvši kako je jedan od ciljeva i principa na kome se temelji politika pokrajinske administracije, njegovanje dobrog suživota svih nacionalnih zajednica koje žive u Vojvodini. Ona je podsjetila da je Skupština AP Vojvodine započinjanjem suradnje s Istarskom županijom, pa potom i ostalim hrvatskim županijama, bila inicijator normaliziranja odnosa između Republike Srbije i Republike Hrvatske.
Potpredsjednik Vlade AP Vojvodine i pokrajinski tajnik za međuregionalnu suradnju, Boris Barjaktarović, istaknuo je da multietničnost Vojvodine, odnosno sve nacionalne zajednice koje žive u pokrajini, u velikoj mjeri pomažu u radu ovog tajništva, iz razloga što se često događa da su upravo oni inicijatori uspostavljanja kontakata i suradnje s drugim regijama.
Barjaktarović je naveo da Vojvodina ima potpisane sporazume o suradnji s ukupno 26 europskih regija i ocijenio da je u smislu regionalne suradnje, Vojvodina „pravi brend" Srbije. On je dodao i da Vojvodina i županije iz Hrvatske mogu i trebaju zajednički raditi na projektima koje financira Europska unija.
O zborniku su govorili urednici Dragutin Babić i Drago Župarić-Iljić iz Instituta za migracije i narodnosti, Boško Kovačević s Otvorenog sveučilišta iz Subotice, Snežana Ilić iz Centra za razvoj civilnog društva iz Zrenjanina i Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Predstavljanju zbornika u Novom Sadu prisustvovali su i veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji Željko Kuprešak i pokrajinski tajnik za propise, upravu i nacionalne zajednice Ándor Déli.
Priredila: Katarina Čeliković
Fotografije: Ljiljana Dulić Mészáros i Mirko Kopunović