Hrvatski jezik bogat je izričajem, dijalektima i idiomima koji su u znanstvenim okvirima u dobrom položaju u odnosu na jezičnu kulturnu baštinu u zemljama našega okruženja, istaknuto je to na okruglom stolu o položaju i značenju hrvatskoga jezika i jezične kulturne baštine održanom 12. prosinca 2018. godine u Slavonskom Brodu. Otvarajući skup, dekan Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, prof. dr. sc. Damir Matanović izrazio je zadovoljstvo što se predavanja odvijaju pred studentima koji će se tijekom studija a poslije i u svom radu baviti temom zavičajnih govora.
Kada je riječ o očuvanju i popularizaciji jezične kulturne baštine, Hrvatska je od svih zemalja u okruženju otišla najdalje, istaknula je organizatorica i moderatorica skupa izv. prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, prodekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti osječkog sveučilišta. Na ovom se fakultetu studenti u okviru kolegija o zavičajnim govorima bave i istraživanjem mjesnih govora te se s pravom upravo u Slavonskom Brodu želi otvoriti Centar za nematerijalnu kulturnu baštinu, kaže dr. Berbić Kolar. Svoje je zadovoljstvo izrazila i prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić, napose istraživanjem slavonskog dijalekta za što su najbolji primjer zapisani i tako sačuvani sičanski i staroperkovački govor – dva zanimljiva arhaična govora iz brodskog Posavlja. Jednogodišnje istraživanje o Arbanasima i njihovom govoru predstavila je dr. sc. Klara Bilić Meštrić s Odjela za lingvistiku Sveučilišta u Zadru.
Iako bogata, nematerijalna kulturna baština Hrvata u Vojvodini još uvijek nije dovoljno istražena i popisana, rekao je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov. Međutim, on je 
ukazao i na primjere dobre prakse u suradnji s dr. Kolenić koja je sudjelovala u izradi dvaju rječnika mjesnih govora Hrvata u Vojvodini i s dr. Berbić Kolar koja je ove godine započela istraživanje govora Monoštora kroz terensko istraživanje studenata. Modele očuvanja hrvatskoga jezika i mjesnih Hrvata u Vojvodini predstavila je stručna suradnica u Zavodu za kulturu Katarina Čeliković naglasivši kako je pitanje jezika i identitetsko pitanje svakoga naroda, napose onoga koji se nalazi izvan granica svoje matične države.
Ništa bolja situacija nije ni u Bosni i Hercegovini gdje nije napravljena lista ni materijalne ni nematerijalne kulturne baštine, rekla je dekanica na Filozofskom fakultetu u Tuzli izv. prof. dr. sc. Nihada Delibegović Džanić. Izazovi su veliki, napose jezični, a na prvom mjestu su nam studenti i zaštita kako materijalne tako i nematerijalne kulturne baštine, čemu nam služe i ovakvi susreti na kojima se upoznaju različitosti, istaknula je izv. prof. dr. sc. Amira Turbić Hadžagić s istoga fakulteta.
Tematski okrugli stol o očuvanju jezične i kulturne baštine dio je projekta popularizacije humanističkih znanosti u okviru 2018. godine kao godine europske kulturne baštine kojega su nositelji osječki fakultet i slavonsko-brodski dislocirani Učiteljski studij, a financiran je sredstvima Ministarstva znanosti Republike Hrvatske.
ZKVH (K. Č.)
