U sklopu brojnih programa prvog izdanja Panonskog sajma knjige u Osijeku, koji je održan od 24. do 28. svibnja 2023. godine u dvorani Gradski vrt, predstavio se i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. Zavod je na sajmu sudjelovao na poziv Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori što je dogovoreno na nedavnom sastanku predstavnika ZKVH-a s hrvatskom ministricom kulture Ninom Obuljen-Koržinek.
ZKVH je predstavio svoju djelatnost s naglaskom na nakladničku produkciju i svoja dva časopisa – Godišnjak za znanstvena istraživanja i časopis za književnost i umjetnost Nova riječ. Također, ZKVH je svoja izdanja predstavio i na zasebnom sajamskom štandu.
70 naslova u 15 godina
V. d. ravnateljice ZKVH-a i izvršna urednica dvaju časopisa Katarina Čeliković istaknula je u uvodnom dijelu kako je Zavod utemeljen prije 15 godina te kao dosadašnje rezultate njihova rada navela: 70 tiskanih publikacija (samostalno ili u sunakladi), tri nosača zvuka, više od 60 znanstvenih kolokvija, više desetaka stručnih skupova, osnivanje Bibliotece Croatice, projekt digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe, izradu Kataloga nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji, dvadesetak znanstvenih istraživanja, utemeljenje četiriju nagrada u području nakladništva, osnaženu kulturu sjećanja, desetak potpisanih sporazuma s visokoškolskim i znanstvenim institucijama iz Hrvatske i Mađarske, uspostavu internetskog portala…
„Sedamdeset naslova u nakladi ili sunakladi respektabilna je brojka koja nam govori koliko Hrvati u Srbiji, koji imaju manjinski status tek 20 godina, skrbe za svoju znanost i koliko čine na istraživanju svoje prošlosti kako bi se u budućnosti mogli referirati na te teme. Nakladničke serije i edicije Zavoda svjedoče o strateškom planiranju i svijesti kako je potrebno ozbiljno i odgovorno pristupiti temama o kojima se nije pisalo ili o kojima se nedovoljno zna", rekla je Čeliković.
Godišnjak i Nova riječ
Kako je dodala, uređivačke smjernice časopisa Godišnjak i Nova riječ postavio je njihov glavni i odgovorni urednik, a ujedno i bivši ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov.
„Do sada je objavljeno trinaest brojeva Godišnjaka s oko 5.000 stranica, sa skoro 70 radova unutra i brojnih prikaza znanstveno publicističkih naslova. Časopis Nova riječ, koji izlazi već jedno desetljeće, ne bavi se isključivo književnošću Hrvata u Vojvodini već širi mostove suradnje s drugim književnostima te otvara prostor mladim piscima i književnim kritičarima. Po svojem pristupu i tematici, držimo da su naši časopisi jedinstven pothvat među hrvatskim manjinama izvan Hrvatske. Nadamo se da ćemo ovu dinamiku rada i objavljivanja zadržati s obzirom na trenutno samo dvoje uposlenih u Zavodu", kazala je Čeliković.
Znanstveni i stručni radovi
O ZKVH-ovom Godišnjaku za znanstvena istraživanja govorio je lektor hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu Perica Vujić.
„Godišnjak za znanstvena istraživanja objavljuje znanstvene i stručne radnje koje su vezane za neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, i to bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. Prva je to znanstvena periodična publikacija u povijesti Hrvata u Srbiji te kao takva prilika za okupljanje svih zainteresiranih znanstvenika i stručnjaka koji se bave temama vezanim za tu zajednicu", naveo je Vujić.
Radovi u Godišnjaku organizirani su u cjeline prema humanističkim i društvenim znanostima, a dosadašnji sadržaji dostupni su i na internetskom portalu Zavoda (www.zkvh.org.rs).
„Zastupljena su tematska područja: povijest, kulturologija, etnologija, sociologija, politologija, demografija, filologija, muzikologija... Kada pogledate statistiku, najviše radova je iz područja povijesnih znanosti, sociokulturne antropologije i etnologije. Kada je riječ o etnološkim istraživanjima, ostvarena je velika suradnja ZKVH-a s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Radovi nastali tijekom tih projekata objavljeni su i u okviru Godišnjaka. Posljednji dio Godišnjaka čine prikazi stručnih i znanstvenih knjiga koje se svojom tematikom u cijelosti ili dijelom tiču Hrvata na području Srbije", kazao je Vujić.
Usustavljivanje književne scene
O časopisu Nova riječ govorio je potpredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić koji je ujedno i suradnik ovog časopisa. Kako je naveo u uvodu, časopis je došao do svojeg desetog godišta, a nastao je usporedno s razvojem ZKVH-a kao ustanove kulture.
„Jedan od načina da se usustavi književna scena Hrvata u Srbiji bio je imati časopis koji će reprezentirati ono što se stvara, stavljajući ga istovremeno u kontekst ukupne hrvatske kulture i časopisne produkcije. Časopis nastoji zadovoljiti sve one najbolje kriterije započevši od sadržaja do vizualnog identiteta za koji je zaslužan grafički dizajner Darko Vuković. Svaki broj ima neku tematsku cjelinu iz književnosti Hrvata u Srbiji, ali je tu i književna produkcija suvremenih književnika iz Hrvatske, i što je jako važno imaju jako dobar dio književnih prikaza i kritike", kazao je Ćurić.
Ćurić je ukazao i kako su u Savjetu časopisa autori i kritičari iz Srbije, Hrvatske i Mađarske te dodao kako s radošću možemo očekivati nova izdanja Nove riječi.
Matoševi dani
Ovom prigodom najavljen je i daljnji program ovogodišnjih, 7. Dana Antuna Gustava Matoša, manifestacije koju zajednički organiziraju Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski iz Osijeka, ZKVH, Općina Tovarnik, HKUPD Matoš iz Plavne, lokalna i Hrvatska samouprava Kaćmara, Fondacija Antun Gustav Matoš iz Beograda, Osnovna škola Antuna Gustava Matoša iz Tovarnika uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija Hrvatske, Županije vukovarsko-srijemske i Općine Tovarnik. Ove godine manifestacija je u znaku velikog jubileja – 150. obljetnice od rođenja ovog književnog velikana.
Ovogodišnji program Dana počeo je u veljači u Kaćmaru, u rodnom mjestu Matoševog djeda Grgura, a središnja događanja započinju u srijedu, 7. lipnja, u Tovarniku, nastavljaju se u subotu, 10. lipnja, u Beogradu (Fondacija A. G. Matoš), a završavaju 13. lipnja (na Matošev rođendan) u Zagrebu, u Društvu hrvatskih književnika. U predstavljanju programa manifestacije sudjelovao je i načelnik Općine Tovarnik Anđelko Dobročinac.
Prezentirani su i prvi rezultati (radovi koji su ušli u uži izbor) natječaja za najbolju kratku priču nadahnutu životom ili djelima Matoša, raspisanom uoči obilježavanja 150. obljetnice njegova rođenja. Prosudbeno povjerenstvo radi u sastavu: Josip Cvenić (predsjednik), Klara Dulić Ševčić i Paula Rem. Josip Cvenić istaknuo je kako je odaziv autora i autorica, različite dobi i autorskih pristupa, pokazao kako je interes za Matoša i njegovo djelo i danas vrlo velik. Na natječaj je pristiglo 46 priča, poslanih od strane 48 autora i autorica (dvije su priče nastale u suautorstvu), koje ulaze u konkurenciju za jednu od tri nagrade. U uži izbor ušlo je sljedećih osam priča: Bono Cvitkušić – Nema više m(M)ore; Maja Klarić – Na Bučini; Emilija Kovač – Penelopa lijepa; Valentina Matagić – Iskušenje; Slavica Sarkotić – Utjeha kose; Stjepan Tomaš – Ratni izvjestitelj; Tomislav Žigmanov – Martina svjetla svijeta i Perica Vujić – Na putu. Proglašenje najuspjelijih priča bit će 7. lipnja u Tovarniku.
Panonski festival knjige u Osijeku, pod sloganom Čitaj, lega, čitaj!, posvećen je književnosti, ali i kulturi i povijesti panonske regije te njezinim velikanima. Jedan od pokrovitelja manifestacije je i hrvatsko Ministarstvo kulture i medija. Plan je da festival preraste u regionalnu godišnju manifestaciju, a među ostalim, planira se nastaviti i praksa gostovanja aktera iz književnoga života Hrvata u Srbiji.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
