U organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Srijemske biskupije kao suorganizatora, u dvorani župe svetog Dimitrija u Srijemskoj Mitrovici 4. lipnja održan je znanstveni kolokvij Materijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji – osvrt na Srijem. Ovo je, nakon Zemuna, drugi kolokvij o materijalnoj kulturnoj baštini u Srijemu i treći u nizu koji ove godine održava ZKVH na temu materijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji.
Višegodišnji projekt
V. d. ravnatelja ZKVH-a Josip Bako istaknuo je kako je istraživanje i popis materijalne kulturne baštine ovdašnjih Hrvata velik i višegodišnji projekt:
„Ideja je da preko kolokvija upoznamo ljude što je to materijalna kulturna baština i da ih pozovemo da nam se jave i pomognu u našem istraživanju. Iskustva su nam pokazala da se potencijalno javljaju suradnici koji već istražuju tu temu i koji su poznavatelji lokalnih prilika”.
Uvod u projekt bio je kalendar za 2025. godinu koji nosi naziv Tragovi hrvatskih kipara u Srbiji:
„Počeli smo s kiparima koji su radili spomenike u javnom prostoru, a vremenom ćemo već u narednoj i idućim godinama gledati da ti kalendari budu kontekstualno navezani na temu materijalne kulturne baštine. Tu dolazi u obzir arhitektura, slikarstvo i neka druga područja. To bi nam bilo u fokusu i nadamo se da bi sve to moglo biti krunisano jednim velikim znanstvenim skupom na kom bi prisustvovali stručnjaci iz Srbije i Hrvatske, nakon čega bismo formirali tim koji će se baviti istraživanjem materijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji. Nadamo se da ćemo nakon popisivanja i dokumentiranja sve to prikazati jednom publikacijom. To će biti višegodišnji projekt”.
Spoj vjere i kulture
U ime suorganizatora nazočnima se obratio srijemski biskup mons. Fabijan Svalina. Istaknuo je da je Srijem, prostor između Save i Dunava, stoljećima bio stjecište različitih naroda, kultura i vjera te da su među njima i Hrvati i katolici ostavili dubok trag u svim segmentima društvene djelatnosti.
„Vjera i kultura se oduvijek prožimaju. Vjera se uvijek služila kulturom kako bi evangelizirala. Mi se nalazimo u Srijemskoj Mitrovici koja zaista baštini jednu dugu povijest kulture koju su nam ostavili preci koji su živjeli na ovim prostorima od ranog kršćanskog razdoblja, rimskog vremena, do danas. Značajnu epohu obilježili su i Hrvati kao nacionalna skupina koji su živjeli i još uvijek žive u Srijemu i Srijemskoj Mitrovici, ili konkretnije na prostoru Srijemske biskupije. Zahvalan sam Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata što su se potrudili kroz ovo proteklo razdoblje i obvezali za vrijeme ispred nas, što snažnije i što intenzivnije istražiti kulturnu baštinu naših predaka. To su spomenici, arhitektura, glazba, slikarstvo i drugi vidovi kulture koje treba zabilježiti, stručno obraditi i prezentirati široj javnosti, kako u Srbiji, tako i šire, da se zna da su ovdje i Hrvati obilježili jednu epohu svoga života i djelovanja i još uvijek to čine”, istaknuo je biskup Svalina.
Bogata baština
O materijalnoj kulturnoj baštini s osvrtom na Srijem govorio je stručni suradnik u ZKVH-u i povjesničar umjetnosti Branimir Kopilović.
„Istražujući Srijem i Srijemsku biskupiju, koja od doseljavanja Slavena ima konstantnu prisutnost hrvatskog naroda, uvidjelo se kako je to bogata baština. Ona pokazuje ukorijenjenost, tradiciju koja tu postoji skoro 1.300 godina. Ono što bih istaknuo je bogata baština arhitekture i kiparstva, nešto manje slikarstva, ali tek smo na početku istraživanja i sigurno ćemo još puno toga saznati. To su materijalni opipljivi tragovi koji ostaju i koji se ne mogu tek tako uništiti ili nestati. Oni su pokazatelj opstojnosti hrvatskog naroda na jednom području. Izdvojio bih i rad stranih arhitekata. Imamo Hermanna Bolléa, koji je radio kako za katoličku tako i za pravoslavnu crkvu na ovom području. Također, kapelu Gospe od mira kao primjer zajedničke baštine za više naroda u Srijemskoj biskupiji. Zanimljive su i spomen-ploče koje su postavljene na pojedine sakralne objekte 1925. godine u povodu 1.000 obljetnice Hrvatskog kraljevstva”, kazao je Kopilović.
Izvor: Hrvatska riječ (S. D.)
