U organizaciji Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada i Udruženja za povijest, suradnju i pomirenje iz Obrovca, od 30. srpnja do 2. kolovoza 2012. održan je peti po redu međunarodni znanstveni skup: Srpskohrvatski odnosi: rješavanje aktualnih pitanja u Golubiću (Obrovačkom), na kojem su sudjelovali vodeći politički predstavnici hrvatske manjine u Srbiji, predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj, kao i znanstvenici i stručnjaci, povjesničari, sociolozi, pravnici i politolozi iz obiju zemalja. Organizaciju skupa financijski je pomoglo i Hrvatsko nacionalno vijeće iz Srbije.
Odnosi Republike Hrvatske i Republike Srbije iznimno su važni za stabilnost jugoistočnog dijela Europe. Ratom obilježeni raspad zajedničke države početkom devedesetih godina prošloga stoljeća ostavio je narušene etničke odnose između Hrvata i Srba te niz otvorenih pitanja koja opterećuju suradnju između dviju država. Napose kada je u pitanju rješavanje i danas aktualnih problema poput: suočavanja s prošlošću, suđenja za ratne zločine, utvrđivanja sudbina nestalih osoba, međusobnih optužbi za genocid pred Međunarodnim sudom za ratne zločine, povratka izbjeglih, neriješenih graničnih pitanja, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, povratka kulturnih dobara itd. Iako su organizatori skupa u njegovu naslovu apostrofirali rješavanje aktualnih pitanja u bilateralnim odnosima dviju država, sudionici su bili oprezni u donošenju zaključaka ističući da ne očekuju brza rješenja. Međutim, bili su suglasni u ocjeni da je važno održavati politički dijalog i stvarati pozitivno ozračje za izgradnju povjerenja i suradnje.
Status quo u bilateralnim odnosima Hrvatske i Srbije
Na pitanje novinara HRT-a što misli o aktualnim odnosima između Hrvatske i Srbije i njihovim perspektivama, predsjednik DSHV-a Petar Kuntić izjavio je: „Ne očekujem pomake, ali ne očekujem da će biti lošije. Mislim da će se novi odnosi razvijati na zadržavanju statusa quo do nekih novih izbora". Slično mišljenje dijeli i predsjednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac koji smatra da je institucionalna suradnja ostvarena tijekom prošlih godina sada u potpunosti stala.
Sveučilišni profesor i zastupnik u Skupštini Srbije Janko Veselinović izrazio je nezadovoljstvo dinamikom obnove kuća srpskih povratnika, kao i zbog zastoja do kojeg je došlo u razgovorima između dviju država o brojnim otvorenim pitanjima.
Zbog promjena nastalih u sastavu vlada Republike Srbije i Republike Hrvatske, predsjednik DSHV-a Petar Kuntić zaključio je da se politički predstavnici Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji nalaze u sličnoj poziciji. Naime, DSHV i SDSS danas su u oporbenim redovima u parlamentima, zbog čega će, kako je ocijenio, samom tom činjenicom teže zastupati manjinska prava vlastitih nacionalnih zajednica. Po njegovu mišljenju, osim informiranja, školovanja na materinskom jeziku i veće kulturne autonomije, zastupljenost građana hrvatske nacionalnosti u javnim institucijama Srbije daleko je od njihove zastupljenosti u ukupnom stanovništvu. Kuntić je također izrazio i zabrinutost oko očuvanja vlastitog nacionalnog identiteta hrvatske zajednice u Srbiji, koja je kod mladih u suvremenim društvenim procesima izložena velikim kušnjama. Danas su te promjene vidljive kroz mijenjanje ili gubljenje karakteristika etničkog identiteta poput tradicionalnog govora i običaja, zaključio je Kuntić navodeći primjer svadbenih običaja u Subotici i okolici koji su pod jakim utjecajima većinskog naroda.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Slaven Bačić je u neriješen, ali vrlo važan problem uvrstio i pitanje tiskanja školskih udžbenika za učenike hrvatskih odjela u vojvođanskim školama. Deset godina od pokretanja nastave na hrvatskom jeziku Srbija nije tiskala niti jedan udžbenik na hrvatskom, a istodobno je postavljala administrativna ograničenja za uvoz udžbenika iz Hrvatske.
I dalje je jedan od najvećih problema Hrvata u Srbiji zajamčeno zastupničko mjesto, moglo se čuti od više sudionika.
Znanstvena izlaganja
Drugi dio skupa bio je predviđen za znanstvena izlaganja. Za razliku od prijašnjih skupova ovogodišnji je imao po prvi puta ravnomjerniju zastupljenost u tematiziranju problema srpske nacionalne zajednice u Srbiji i hrvatske u Srbiji. U pitanjima bilateralnih odnosa dviju država, tako i u dosadašnjim skupovima o srpsko-hrvatskim odnosima, potrebe i interesi Hrvata u Republici Srbiji nisu bili uvijek prepoznati u zadovoljavajućoj mjeri. Jedan od mogućih razloga zašto je tomu tako je vjerojatno što srpsko pitanje u Republici Hrvatskoj ima daleko veću težinu negoli hrvatsko u Srbiji te je stoga medijski, znanstveno i politički bolje popraćeno. Daljnji razlozi se mogu tražiti u broju, političkoj organiziranosti, kompetenciji elita, ali se ne mogu zanemariti i dosadašnji propusti organizatora da upute pozive autorima koji su do sada već očitovali svoj znanstveni interes prema Hrvatima u Srbiji. To je za posljedicu imalo da su teme o njima bile podzastupljene, uz površan pristup i u nekim slučajevima i činjenične netočnosti.
„Od nepriznavanja do ostvarivanja manjinskih prava: Hrvati u Srbiji nakon 2000. godine" bio je naslov izlaganja Maria Bare, znanstvenog novaka s Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba. Bara je u uvodnom dijelu izložio osnovne podatke o društvenom položaju Hrvata u Srbiji, poteškoće u ostvarenju zakonom im zajamčenih manjinskih prava, kao i opću sliku o Hrvatima u Srbiji, koja često još uvijek ima negativne značajke. Zaključio je da su nakon demokratskih promjena u Srbiji od 2000. godine do danas učinjeni znatni pomaci u priznavanju i ostvarivanju manjinskih prava, iako aktualni položaj hrvatske zajednice u mnogim segmentima društvenoga, političkog i kulturnog života još nije na zadovoljavajućoj razini. Smatra zabrinjavajućim što su problemi prisutni, osim na području zakonodavnih okvira, i u primjeni zajamčenih im prava.
Stevan Mačković, ravnatelj Historijskog arhiva iz Subotice, u izlaganju „Bački Bunjevci između Beograda i Zagreba" ukazao je na povijesne okolnosti koje su utjecale na procese i dinamiku nacionalne integracije bačkih Bunjevaca u suvremenu hrvatsku naciju, odnosno na njezinu nedovršenost u jednog dijela Bunjevaca. Na političkoj razini u Kraljevini Jugoslaviji bački Bunjevci mogli su slijediti ideologiju naglašenog nacionalnog jedinstva ili joj se pak suprotstavljati traženjem federalnog uređenja države i isticanjem svoga hrvatstva. Modeli koji su postojali za razdoblja Kraljevine Jugoslavije u osnivanju paralelnih bunjevačkih društava i institucija financiranih od strane državnih i lokalnih vlasti, identitetski suprotstavljenih hrvatskim, slični su s onim današnjima.
Odnose između dviju država još uvijek opterećuje tzv. bunjevačko pitanje o kojem je detaljno govorio Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu Hrvata u Vojvodini iz Subotice. U uvodnom dijelu izlaganja pod naslovom „Politike Republike Srbije prema Hrvatima kroz prizmu izgradnje tzv. bunjevačke nacije" Žigmanov je ukazao na korijene i nastojanja, koja su se mijenjala po naravi i opsegu u srbijanskim znanstvenim, kulturnim i političkim krugovima, u nijekanja pripadnosti Bunjevaca hrvatskom narodu te njihova izdvajanja iz korpusa hrvatskoga naroda stvaranjem zasebnog bunjevačkog narodnosnog subjektiviteta. Zbog nepostojanja znanstvenih resursa i stvaralačkih potencijala među dijelom bačkih Bunjevaca koji se ne smatraju Hrvatima u tim aktivnostima danas značajnu ulogu imaju desne političke snage i konzervativne znanstvene i kulturne elite, ponajprije pojedinci oko Srpske akademije znanosti i umjetnosti, Matice srpske i Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.
Slaven Bačić, predsjednik HNV-a, sudjelovao je i u drugom, znanstvenom dijelu skupa s izlaganjem s pravnog stajališta o zajamčenom parlamentarnom zastupstvu Hrvata u Republici Srbiji.
Na programu skupa bilo je najavljeno izlaganje Ivana Balte, profesora na Filozofskom fakultetu u Osijeku, „Otvorena hrvatsko-srpska pitanja historiografije na primjeru događanja u Srijemu 1848. i 1849. godine" i Darka Gavrilovića i Nemanje Dukića sa Sveučilišta u Novom Sadu „Problemi tranzicije u Srbiji i položaj hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini". Navedena izlaganja nisu održana, ali je najavljeno njihovo objavljivanje u zborniku radova.
Suradnja predstavnika Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji
Politički predstavnici Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji dogovorili su na radnom sastanku unapređenje međusobne suradnje te su uputili pismo čelnicima dviju država da su nezadovoljni zbog trenutačne stagnacije u odnosima između Srbije i Hrvatske te su pozvali na nastavak dijaloga i rješavanja otvorenih problema. Jedno od neriješenih pitanja, na kome inzistiraju Hrvati u Srbiji, jest i parlamentarno zastupanje Hrvata u Republici Srbiji u svjetlu Sporazuma o zaštiti manjina.
Tekst: Domagoj Barin
