Novi i mlađi naraštaj hrvatskih književnih kritičara iz Vojvodine je tema kojoj je posvećen nedavno u online formatu promovirani zbornik 23. Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara, manifestacije koja se održava u suorganizaciji Društva hrvatskih književnika, Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog i Ogranka Matice hrvatske u Đakovu.
Ovaj temat na oko 200 stranica donosi književno-kritičke studije i književne kritike šestero autora: dvoje predstavnika tzv. novog naraštaja hrvatskih književnih i kulturnih poslenika među kojima se ističu Davor Bašić Palković i Ivana Andrić Penava te četvero predstavnika mlađeg naraštaja među kojima se kvalitetom i brojem napisa ističu Klara Dulić Ševčić, Nevena Mlinko, Darko Baštovanović i Vladimir Nimčević.
Plansko otvaranje prostora
Izbor tekstova za potrebe temata o novom i mlađem naraštaju hrvatskih književnih kritičara iz Vojvodine sačinio je Tomislav Žigmanov, glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ. On u uvodom tekstu podsjeća kako je književna produkcija vojvođanskih Hrvata bogata, ali veoma slabo kritički iščitana. Primjerice, u tri i pol stoljeća povijesti ove regionalne hrvatske književnosti, koja broji oko 1.700 naslova, objavljeno je tek nešto više od deset knjiga književnih kritika, pregleda, studija, ogleda… U cilju da se navedeni nedostatak pokuša prevladati, planski je otvoren prostor za nova i mlađa imena. Tako se, kako navodi, u okviru uređivačke politike časopisa Nova riječ, što ga u Subotici zajednički objavljuju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ, visoko uračunava objavljivanje sadržaja koji imaju valorizacijski pristup (književne kritike), osobito u kontekstu aktualne književne produkcije, te temeljito iščitavanje književne baštine (književne studije). Novi i mlađi autori, poput šestero izabranih, nastoje se planski afirmirati kroz ovaj časopis, ali i otvaranjem prostora za njih unutar programa najveće književne manifestacije vojvođanskih Hrvata – Dana Balinta Vujkova – Dana hrvatske knjige i riječi.
„Premda se među sobom razlikuju po cijelom nizu kriterija – od formalne naobrazbe, naravi znanstvenog interesa te paradigmama iz kojih pristupaju književnom tekstu, sve ih okuplja kvaliteta književnokritičkog narativa te stalnost interesa za kritičkim iščitavanjem kako aktualne književne produkcije tako i bogate, ali malo poznate povijesti hrvatske književnosti u Vojvodini" navodi Tomislav Žigmanov.
Profesorske vizure
Među navedenim imenima svakako se ističe Klara Dulić Ševčić iz Subotice koja je u sklopu ovogodišnjih Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara nagrađena Poveljom uspješnosti Julije Benešić u kategoriji kritičara koji djeluju izvan Hrvatske. Po vokaciji profesorica književnosti, Dulić Ševčić tekstove koji se tiču književnosti objavljuje u časopisima i drugim publikacijama vojvođanskih Hrvata. Suradnica je književnih časopisa Nova riječ i Klasje naših ravni te tjednika Hrvatska riječ. Autorica je pogovora za više knjiga vojvođansko-hrvatskih autora, a radove je objavljivala i u zborniku s Međunarodnog kroatističkog znanstvenog skupa u Pečuhu te Godišnjaku za znanstvena istraživanja ZKVH-a.
„Moja obiteljska kuća u Đurđinu prvo je mjesto mojega susreta s knjigom, smatram kako se dosta toga nosi iz obitelji, pa tako i ljubav prema knjizi. Tijekom master studija počinjem se intenzivnije uključivati u književna događanja u hrvatskoj zajednici i počinjem sve više čitati našu vojvođansko-hrvatsku književnost. Predmet moga interesa je književnost koja je nastala u drugoj polovici 20. stoljeća te suvremena književnost od 2000. godine naovamo. Komparativni pristup mi je najbliži, budući da sam završila studije komparativne književnosti s teorijom književnosti, odakle nosim književno-kritičku aparaturu. Brojni su autori koji zavrjeđuju pozornost, a do sada sam pisala o Petku Vojniću Purčaru, Josipu Andriću, Jakovu Kopiloviću, Aleksi Kokiću, Miroslavu Mađeru, te o našim suvremenicima Milovanu Mikoviću, Tomislavu Žigmanovu, Julijani Adamović i drugima. Nastojat ću i dalje baviti se kritičkim čitanjem naše književnosti. Mislim da je važno kritički sagledati svaku književnost, pa tako i našu te tako odgajati zrele čitatelje", kaže Dulić Ševčić.
Nevena Mlinko iz Subotice je masterirala na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu na odsjeku za srpsku književnost s temom „Avaške godine Milovana Mikovića u kontekstu hrvatske dijalektalne književnosti". Za katolički mjesečnik Zvonik piše prikaze duhovnog štiva. Kada piše o zavičajnoj književnosti Hrvata u Vojvodini, u fokusu joj je književnost lirskoga sadržaja. Također, bavi se i pisanjem poezije, a uskoro očekuje svoj književni prvijenac.
„Nakon završetka studija dobila sam poziv za suradnju na planu čitanja i valoriziranja naše književne baštine od ZKVH-a i Hrvatske čitaonice iz Subotice. Ono što je bilo jako korisno je to što je postojalo određeno usmjeravanje, prijedlog tema iz naše književne i kulturne baštine o kojima bi se moglo i trebalo pisati. Mentorstvo je bilo jako korisno, a veliki zadatak i odgovornost bila je na nama da se odgovorno bavimo našom književnom baštinom. Dakako, manjkalo je vremena, nekada i volje, ali drago mi je da sam smogla vremena baviti se iščitavanjem naše književne baštine ali i suvremene književne produkcije. Nažalost, time se ne bavim sustavno iako nastojim držati korak", kaže Mlinko.
Književnost i povijest
Ivana Andrić Penava je po vokaciji povjesničarka i bavi se temama vezanim za vojvođanske Hrvate s posebnim akcentom na Srijem i Petrovaradin u kojem je odrasla. Od 1992. živi u Zagrebu, gdje je završila studij. Članica je uredništva i redaktorica Biografskog leksikona Hrvata istočnog Srijema te koautorica knjige Ban Josip Jelačić od Petrovaradina do Beča. Uredničke kompetencije stjecala je radeći u nakladničkoj kući Školska knjiga, točnije u poznatim časopisima za djecu Smib i Modra lasta, a jedno vrijeme je bila i glavna urednica Modre laste. Tekstove je, među ostalim, objavljivala i u časopisu Nova riječ te Godišnjaku za znanstvena istraživanja ZKVH-a. Suradnica je i časopisa Zov Srijema te lista Nada Srijemske biskupije.
„Iako sam svoj zavičaj napustila još 90-ih, nisam ga zaboravila niti sam prekinula veze s njim. To pokazujem baveći se zavičajnim temama, ali ne bavim se samo dalekom nego i novijom poviješću, tragičnim događanjima tijekom 90-ih godina koja su se dogodila vojvođanskim Hrvatima, pogotovo onima u Srijemu. Tragove povijesti iz zavičaja trudim se memorirati u suradnji sa svojm suzavičajnicima", kaže Andrić Penava.
Povjesničar i doktorand na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu Vladimir Nimčević svoje književno-povijesne studije i kritike piše iz rakursa kulturoloških i povijesno-znanstvenih perspektiva.
„Kada je u pitanju područje književnosti, bavim se uglavnom stvaralaštvom bunjevačkih Hrvata. Pisao sam o životu i djelu Balinta Vujkova, bavio sam se manje poznatim činjenicama iz života i djela Matije Evetovića, autora kapitalnog djela Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata. Evetovićevo djelo je do sada samo parcijalno tematizirano, posljednje čime sam se bavio jest pjesništvo mladog Matije Evetovića. Pjesme je objavljivao u listu Neven i u njima je govorio o izazovima svoje mladosti", kaže Nimčević.
Reafirmacija kritike
Politolog Darko Baštovanović iz Beočina kaže da kada ne piše o političkim i društvenim procesima u Srbiji, voli o važnim životnim procesima referirati kroz pjesme. Nedavno mu je objavljena pjesnička zbirka Cijeli cjelovi tuge, a povremeno piše i književne studije te kritike.
„Svakako da je važno da i mi mlađi naraštaji dajemo svoj pogled na našu književnu baštinu i suvremenost, tako pridonoseći razvoju naše kulturne scene, ali i sveopće hrvatske kulture", kaže Baštovanović.
Novinar i urednik kulturne rubrike u tjedniku Hrvatska riječ Davor Bašić Palković književne prikaze objavljivao je u periodici vojvođanskih Hrvata dok kritike objavljuje u časopisu Nova riječ.
„Kako pratim književni život vojvođanskih Hrvata, počeo samo pisati i za književne časopise, a također sam radio i preglede godišnje knjiške produkcije vojvođanskih Hrvata za potrebe Dana Balinta Vujkova. Nakon odlaska značajnih imena književne kritike poput Lazara Merkovića, Petra Šarčevića ili Vojislava Sekelja, prirodno se nameće ideja reafirmacija kritike, te su takve incijative, poput one u okviru časopisa Nova riječ, svakako dobrodošle", kaže Bašić Palković.
Nakon đakovačkog Zbornika, postoji ideja da se novi i mlađi naraštaj književnih kritičara prezentira i kroz publikaciju koja će biti objavljena u Vojvodini.
Izvor: Hrvatska riječ (H. R.)