U proljeće 2019. godine je iz tiska izašla publikacija HKD-a Šid u kojoj se nalazi katalog likovnih kolonija koje je ta udruga organizirala od 2013. do 2017. godine uz prilog o radu Društva od 2010. do 2018. godine. Nakladnik je HKD Šid, a publikacija je tiskana uz financijsku potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Općine Šid, članova udruge i ljudi dobre volje. Autor publikacije je Josip Pavlović koji je u razdoblju od 2014. do 2018. bio na čelu te udruge. Publikacija je tiskana s ciljem da se na jednom mjestu prezentiraju svi važniji podatci o radu udruge i na taj način sačuvaju od zaborava. Želja autora je da ona služi prezentiranju udruge prilikom budućih novih kontakata s ljudima iz društvenog i kulturnog života.
Zahvalnost umjetnicima
Povod za izdavanje publikacije bile su prije svega likovne kolonije kojih je u organizaciji HKD-a Šid u razdoblju od 2013. do 2017. održano pet. Na njima je sudjelovalo 43 likovna umjetnika iz Srbije i Hrvatske, a nastalo je 137 slika. „Ono što me je potaknulo da krenem u avanturu pisanja ove publikacije, unatoč tome što se ranije nisam bavio objavljivanjem, bila je želja i moralna obveza da se odužim ljudima slikarima koji sada već šestu godinu dolaze na likovnu koloniju u Šid u organizaciji naše udruge. Mi smo jednim dijelom, ustupanjem radova s likovnih kolonija i neposrednom prodajom slika, došli do znatnih sredstava neophodnih za izgradnju metalne konstrukcije na otvorenoj bini u dvorištu župe Presvetog Srca Isusovog. Ali financijska sredstva su upotrijebljena i za druge aktivnosti udruge, kao i za kupovinu vrlo kvalitetnog ozvučenja i osvjetljenja“, kaže Pavlović.
Pisani trag
U publikaciji se nalazi i jedna mala monografija o radu udruge, a pored imena članova i prijatelja udruge, zabilježena je i kratka povijest postojanja i rada HKD-a Šid na očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta u tom mjestu.
„Smatrao sam da imam obvezu u ovoj publikaciji spomenuti, osim aktivnih članova udruge, i žene iz Sota, Šida i susjednih mjesta Gibarca i Batrovaca, koje su sudjelovale u izradi bogate narodne nošnje. One su nekako svih ovih godina bile u ‚zapećku‘, a dale su veliki doprinos prilikom osnutka Društva. S druge strane, kada sam počeo pisati monografiju, shvatio sam koliki nas je broj pojedinaca pratio i pomagao svih ovih godina. Svi oni su uz zahvalnost, spomenuti u publikaciji“, kaže autor.
Promoviranje udruge na ovakav način, kako kaže, već se pokazalo cjelishodno.
„Gostovali smo nedavno u travnju na 32. Salamijadi u Samoboru. I tamo smo odnijeli nekoliko primjeraka i ostvarili nekoliko kontakata s ljudima koji su bili gosti i sudionici. Jedan primjerak smo uručili i gradonačelniku Zagreba Milanu Bandiću, koji nam je rekao da će nam rado financijski pomoći u bliskoj budućnosti“, pojašnjava Pavlović.
Entuzijazam unatoč problemima
HKD Šid je krajem 2018. godine imalo oko 250 formalno registriranih članova. Od tog broja jedna tećina, odnosno oko 80 članova je bilo aktivno u proteklom razdoblju.
„Ono što prati rad svih udruga ne mimoilazi ni našu, a to je trenutno smanjena aktivnost uslijed više razloga: odlaska mlađih članova na daljnja školovanja, odlazak na rad u inozemstvo, smanjeni natalitet, fizički nestanak ljudi, prezasićenost aktivnostima, gubitak motivacije i nepostojanje svijesti o pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj zajednici, što vodi neminovno do brže asimilacije, pogotovo u slučaju nacionalno mješovitih bračnih zajednica“, kaže naš sugovornik.
Unatoč tome, hrvatska udruga u Šidu i dalje živi. Želja im je u dogledno vrijeme osnovati knjižnicu i književni klub koji bi nosio ime hrvatskog velikana podrijetlom iz Šida Isidora Ise Velikanovića.
Izvor: Hrvatska riječ (S. D.)
