Biskup Ivan Antunović dobio je spomenik u Subotici, a za to je trebalo sedam godina. Ipak 2020. godine, 15. listopada, uz nazočnost visokih državnih dužnosnika Hrvatske i Srbije otkriven je spomenik preporoditelju Hrvata iz ovog dijela Ugarske. Uz Katoličko društvo Ivan Antunović projekt su iznijeli Hrvatsko nacionalno vijeće i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, a najveći dio novca osiguran je iz Hrvatske. Ipak, ploča na kojoj je pisalo da spomenik podižu KD Ivan Antunović, Hrvatsko nacionalno vijeće i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata nije bila svima po volji, prije svega Nacionalnom savetu Bunjevaca koji je samo tri dana prije otkrivanja spomenika održao konferenciju za medije na kojoj je rečeno da Bunjevci traže odgađanje otkrivanja spomenika dok se ne usuglasi natpis na postamentu i na njemu ne bude pisalo i Nacionalni savet Bunjevaca, koji je, kako je rečeno, podizanje spomenika inicirao još prije sedam godina.
Otkrivanje spomenika nije odgođeno, ali je drugom pločom prekrivena ploča s natpisom da su spomenik podigli KD Ivan Antunović, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatsko nacionalno vijeće.
Poduzete aktivnosti tijekom sedam godina i dokumentacija svjedoče, međutim, da su od samog početka u podizanje spomenika Ivanu Antunoviću uz KD Ivan Antunović bili uključeni i ZKVH i HNV.
Antunović kod katedrale
Prema dokumentaciji kojom raspolažemo Komisija za podizanje i održavanje javnih spomenika na teritoriju Grada Subotice uputila je 7. svibnja 2013. godine dopis HNV-u. U tom dopisu traži se dostavljanje prijedloga za „postavljanje novih skulptura“ na teritoriju Subotice. Odgovor iz Hrvatskog nacionalnog vijeća u gradsku Komisiju stigao je 10. lipnja 2013. HNV je predložilo da se u gradskom prostoru postave spomenici važnim osobama čije će se obljetnice rođenja slaviti tijekom narednih godina i onima koji su dali značajan prinos kulturnom razvitku Subotice. Uz to je navedeno da se u izradu bisti, odnosno javnih spomenika, očekuje uključenje Grada Subotice, HNV-a, ZKVH-a, KD-a Ivan Antunović i Crkve. Na popisu su bili Aleksa Kokić, Albe Vidaković, Ivan Antunović i u dopunjenom popisu biskup Matija Zvekanović i Josip Đido Vuković. Komisija je 30. rujna 2013. godine od HNV-a zatražila da precizira prijedlog za vrstu i lokaciju spomenika. Kako je obrazloženo, ta dopuna zatražena je kako bi Zavod za zaštitu spomenika kulture mogao uraditi procjenu vrijednosti, kako bi se planirala sredstva u proračunu. Odgovor iz HNV-a stigao je 30. listopada i u njemu je navedno da se 2015. godine obilježava 200 godina od biskupova rođenja, da bi spomenik u prirodnoj veličini trebalo podići na Franjevačkom trgu, u parku pred Franjevačkom crkvom. Uslijedila je šestomjesečna pauza i pred Komisijom za podizanje i održavanje javnih spomenika na teritoriju Grada Subotice biskup Ivan Antunović bio je ponovno 5. lipnja 2014. godine. Tada je od Biskupije zatraženo da se izjasni o lokaciji na kojoj bi bilo primjereno podići spomenik. Biskupija je mišljenje zatražila od KD-a Ivan Antunović, koje je predložilo da se spomenik postavi kod katedrale, na mjestu gdje se tada nalazio spomenik Presvetom Trojstvu koji je trebao biti vraćen na prvotno mjesto. Mišljenje KD-aIvan Antunvić Biskupija je proslijedila gradskoj Komisiji 26. lipnja 2014. godine. Na sjednici Komisije 22. rujna 2014. prihvaćen je prijedlog Biskupije koji se temeljio na mišljenju KD-a Ivan Antunović i odobren je prostor pokraj katedrale-bazilike sv. Terezije Avilske.
Osnivanje Odbora
Na sjednici Vijeća KD-a Ivan Antunović 26. listopada 2015. godine jednoglasno je donijeta Odluka o osnivanju Odbora za podizanje spomenika. Ona doslovce glasi: „Konstatira se da je Vijeće Katoličkog društva za kulturu i duhovnost Ivan Antunović donijelo odluku o pokretanju inicijative i osnivanju odbora za podizanje spomenika biskupu Ivanu Antunoviću, zajedno s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata“. KD Ivan Antunović je 27. studenoga 2015. godine uputilo dopis HNV-u i ZKVH-u sa zamolbom da imenju svoje predstavnike u Odbor za podizanje spomenika biskupu Ivanu Antunoviću. Sve tri institucije imenovale su svoje članove u Odboru, a to su bili msgr. Stjepan Beretić, predsjednik Odbora i predsjednik KD-a Ivan Antunović, Tomislav Žigmanov, ravnatelj ZKVH-a, Ivan Ušumović,član IO HNV-a, vlč. dr. Ivica Ivanković Radak, tadašnji tajnik KD-a Ivan Antunovići i Lazar Cvijin, rizničar KD-a Ivan Antunović. Nakon izbora za HNV Ivan Ušumović prestao je biti članom Odbora, a Lazar Cvijin nastavio je rad u Odboru kao predsjednik IO HNV-a.
Odbor je najprije prikupio temeljite informacije o postupku podizanja spomenika. Nakon toga, a bilo je to 23. ožujka 2016. godine, Odbor je uputio poziv za dostavu idejnog rješenja. Pristigli su prijedlozi četvorice autora (Vid Vučak,Bernard Pešorda, Ivan Duraković i Vjekoslav Filipović). Prilikom izbora idejnog rješenja Odbor je uvažio mišljenje Komisije koju su činili doc. dr. art. Goran Kujundžić, povjesničar umjetnosti Bela Duranci i kipar Tibor Szarapka i 17. listopada 2016. godine donio odluku o izboru idejnog rješenja akademskog kipara Bernarda Pešorde.
Poruka spomenika je na tragu preporoditeljske ideje, čiji je nositelj među Hrvatima u Bačkoj bio biskup Ivan Antunović, odnosno sam izgled očituje njegovu središnju životnu misiju, ponajprije kao svećenika, a potom preporoditelja bunjevačkih Hrvata. Spomenik je izliven u bronci, u prirodnoj veličini, a na postamentu stoji natpis „Biskup Ivan Antunović 1815. – 1888.“. Urezano je također i njegovo životno geslo: Sve za vjeru, narodnost i riječ svoju.
Izjava o partnerskim odnosima
S proljeća 2016., točnije 16. svibnja, sve tri institucije potpisale su Izjavu o partnerskim odnosima u realizaciji projekta podizanja spomenika biskupu Ivanu Antunoviću. Izjavu su potpisali HNV, ZKVH i KD Ivan Antunović. Za zastupanje u svim poslovima vezanim za provedbu projekta potpisnici su ovlastili nositelja projekta, odnosno KD Ivan Antunović.
Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)
