Prije 20 godina, 31. siječnja 2003. godine, tiskan je prvi broj Hrvatske riječi. Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ osnovana je 8. svibnja 2002. godine, a dodamo li tome da je 17. lipnja tiskan 1.000. broj, može se reći kako su iza nas 2002. i 2003. godine važnih obljetnica.
Nekoliko mjeseci prije tiskanja prvog broja Hrvatske riječi počela je nastava na hrvatskom jeziku, mjesec i pol dana od tiskanja prvog broja Hrvatske riječi održana je konstitutivna sjednica prvog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća, nekoliko mjeseci prije tiskanja prvog broja hrvatski je uveden u službenu uporabu u tijelima AP Vojvodine, šest godina od prvog broja Hrvatske riječi osnovan je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata…
Ovo su samo neki od važnih događaja na putu ostvarivanja prava hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Nove manjine u Srbiji kojoj je taj status priznat u veljači 2002. godine kada je usvojen Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina. I uvijek smo tu bili mi. Da pišemo o prvoj generaciji nastave na hrvatskom jeziku, a onda godinama kasnije o djeci tih istih đaka iz prve generacije koja sada također pohađaju nastavu na hrvatskom. Da pišemo o odlukama Hrvatskog nacionalnog vijeća, pa i prijeporima, suprotstavljenim mišljenjima. Da pišemo i kada su nas etiketirali „ustaškim novinama“. Da se borimo za bunjevački govor, za hrvatski jezik u školskim udžbenicima. Da dajemo poticaj pojedincima i udrugama u malim sredinama, koji su ulagali napor i činili prve korake da se osnuju udruge, okupe ljudi, prevlada strah. Da progovorimo o svemu onomu što se događalo 90-ih godina. Na koncu i da se borimo za čitatelje, koji su trebali steći naviku kupovanja i čitanja Hrvatske riječi, što je nešto što su druge manjine imale desetljećima prije nas.
Dvadeset godina od osnutka ustanove i tiskanje 1.000. broja obilježili smo prošle godine prigodnom akademijom i foto izložbom iz bogatog arhiva Hrvatske riječi. Za ovu godinu ostaje nam da foto panoe uručimo našim udrugama, jer nema mjesta gdje nismo bili, susreli se s ljudima, uspostavili kontakte, stvorili mrežu suradnika. Obljetnicu tiskanja prvog broja željeli smo obilježiti malo drugačije, ali da to opet bude prikaz djela onoga što je stalo među korice više od 1.000 brojeva Hrvatske riječi, za proteklih 20 godina. Želja nam je bila i izaći iz kruga hrvatske zajednice i biti vidljivim i u široj društvenoj, političkoj i novinarskoj javnosti. Za to su nam se najprikladnijim činili naši intervjui. Bilo ih je više od 1.000, a za Hrvatsku riječ govorili su sudionici političkog, kulturnog, gospodarskog, društvenog, sportskog života i Srbije i Hrvatske. Intervjui su odabrani tako da se mogu čitati i kao kronika proteklih 20 godina iz kuta političkog života u Srbiji, iz kuta odnosa Srbije i Hrvatske, odnosa Hrvatske prema svojoj manjini u Srbiji, iz kuta gospodarske suradnje, iz kuta društvenih i političkih promjena. Odabrani su tako da mogu biti zanimljivi i širem krugu čitatelja. Onih običnih, ali i onih koji će objavljene intervjue analizirati u svojim novinarskim redakcijama.
Prvi intervju u knjizi Fragmenti (Izbori iz intervjua 2003. – 2020.) je s Nenadom Čankom, tada predsjednikom Skupštine AP Vojvodine, koja je nekoliko mjeseci ranije donijela odluku o osnutku NIU Hrvatska riječ. Posljednji objavljen u knjizi je s Tomislavom Žigmanovim, čiji ulazak u Vladu Srbije, kao prvog ministra koji dolazi kao politički predstavnik hrvatske manjine u Srbiji, daje nadu da se otvara novo poglavlje u odnosima Srbije prema „svojoj“ hrvatskoj manjini i općenito u odnosima Srbije i Hrvatske.
U novih 20 godina ulazimo s istim entuzijazmom kao kada je prije 20 godina formirana prva redakcija Hrvatske riječi. Ali, okolnosti su danas drugačije. Informacije sada do čitatelja stižu mnogo brže nego prije 20 godina kada je informiranje putem interneta i društvenih mreža tek hvatalo korak. Taj novi korak moramo držati i mi. I još više od toga. Želimo biti medij koga će citirati drugi mediji, kako u Srbiji tako i u Hrvatskoj. Na dobrom smo putu, jer već sada u svojim objavama mediji se nerijetko pozivaju na Hrvatsku riječ.
I ne manje važno: ove godine mijenjamo adresu i selimo se u svoj prostor. U Hrvatsku kuću.
Zlata Vasiljević, glavna i odgovorna urednica tjednika Hrvatska riječ
