S ciljem unapređenja i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske od 9. do 10. prosinca u Vukovaru je održana 3. sjednica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike. Briga o Hrvatima u BiH, kao konstitutivnom i ravnopravnom narodu, skrb o hrvatskoj manjini u ostalim zemljama, afirmacija hrvatskog iseljeništva te povratak iseljenika su strateške zadaće rada ove Vlade, naglasio je Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te dodao: „Prepoznajući značaj, doprinos i potencijal Hrvata izvan Republike Hrvatske, kako u gospodarskim, znanstvenim i kulturnim interesima, kao i u stvaranju i obrani naše domovine, ciljanim mjerama i proaktivnom politikom ćemo raditi na boljem međusobnom povezivanju, produbljivanju veza te integraciji Hrvata izvan RH u hrvatski društveni i politički život, ali ćemo usporedo raditi i na podizanju svijesti među Hrvatima u RH i izvan RH o važnosti te suradnje, veza i kohezije.“
Ustavna obveza
Također, Milas se zahvalio svim članicama i članovima Savjeta na naporu, trudu, volji i angažmanu no prije svega na nesebičnoj ljubav koju daju zajedničkoj domovini Hrvatskoj a koju ni vrijeme ni udaljenost ne mogu umanjiti. „Potpora koju pružamo i sve aktivnosti koje provodimo i koje ćemo provoditi nije samo naša dužnost, zakonska ili ustavna obveza. Pripadnost hrvatskom narodu nije definirana zemljopisnim granicama. Dijelimo kulturu, baštinu, tradiciju, jezik, povijest, ali i budućnost. U svakom smo pogledu oslonjeni jedni na druge. I jedni bez drugih niti smijemo niti možemo. Siguran sam da razdoblje pred nama nosi još puno prilika za poboljšanje svih mjera i aktivnosti koje provodimo. I ova sjednica doprinijet će tome. Ova hrvatska vlada, na čelu s Andrejom Plenkovićem, predsjednikom Vlade, otvorena je i spremna za sve konstruktivne prijedloge“, poručio je državni tajnik Milas.
Konkretni prijedlozi
Nevenko Herceg, predsjednik Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH izrazio je uvjerenje u spremnost Vlade Republike Hrvatske na djelovanje i poduzimanje konkretnih mjera i aktivnosti kad su u pitanju Hrvati izvan RH te da ova hrvatska vlada razumije potrebe i važnost Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Na sjednici su doneseni konkretni prijedlozi koji će pridonijeti snažnijem povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske. Između ostalog, dogovorena je čvršća suradnja u području obrazovanja i znanosti na način da se osiguraju upisne kvote na hrvatskim sveučilištima za studente – pripadnike hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske te osiguravanje stipendiranja studenata – pripadnika hrvatske manjine i iseljeništva tijekom studija u Republici Hrvatskoj. Istaknuta je važnost učenja i poučavanja hrvatskog jezika i kulture u svijetu te je u tom smislu predloženo otvaranje novih lektorata poput lektorata na Sveučilištu u Temišvaru u Rumunjskoj. S obzirom na gospodarski potencijal Hrvata izvan Republike Hrvatske predloženo je pokretanje Hrvatske svjetske poslovne mreže koja će doprinijeti umrežavanju poduzetnika i gospodarstvenika hrvatskog podrijetla diljem svijeta ali i poticati njihov interes za ulaganje u Republiku Hrvatsku. Isto tako, naglašen je potencijal suradnje hrvatskih zajednica u okviru različitih programa koje pružaju EU fondovi. U tom smislu, predloženo je da se kroz radionice, seminare ili prigodne publikacije ojača ta suradnja koja će rezultirati konkretnim zajedničkim projektima koji će doprinositi međusobnom boljem povezivanju ali i očuvanju hrvatske kulturne i prirodne baštine.
Demografska obnova
Na sjednici Savjeta je istaknuta važnost potencijala Hrvata izvan Republike Hrvatske u demografskoj obnovi Hrvatske kroz poticanje povratka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka te je u tom smislu istaknuta potreba olakšavanje stjecanja hrvatskog državljanstva i rješavanje ostalih statusnih pitanja. Također je naglašena potreba uvođenja e-glasovanja koji će Hrvatima izvan Republike Hrvatske omogućiti, Ustavom zagarantirano, pravo glasovanja na izborima. Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske izrazio je i snažnu potporu Vladi Republike Hrvatske u svim njenim naporima i aktivnostima koje poduzima u očuvanju istine o Domovinskom ratu, zaustavljanju kriminalizacije Domovinskog rata te pružanju svekolike (pravne i materijalne) pomoći svim optuženim hrvatskim braniteljima kao i u zaustavljanju daljnjeg progona hrvatskih branitelja.
Inače, Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj Vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske. Zastupljenost Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu Vlade RH određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske. Tako bosansko-hercegovački Hrvati imaju 9, hrvatska manjina u europskim i susjednim zemljama 17, a hrvatsko iseljeništvo 29 predstavnika. Članovi Savjeta, predstavnici Hrvata iz Srbije su: Slaven Bačić, Tomislav Žigmanov i Petar Kuntić, koji su sudjelovali u radu prošlotjedne sjednice.
Antrfile
Sudjelovanje premijera i predsjednice
Tijekom prvog dana zasjedanja, radu Savjeta se pridružio i Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske koji je predstavnicima hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta poručio da je Vlada RH otvorena za sugestije i prijedloge te da želi u partnerskom duhu nastaviti suradnju i unapređivati međusobne odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. U popodnevnim satima članovi Savjeta su se susreli i s predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar Kitarović koja je tom prigodom vukovarskom gradonačelniku Ivanu Penavi uručila donaciju Hrvata iz Kanade za obnovu vukovarskog Vodotornja.
Izvor: Hrvatska riječ