Umjetnost u tehnici slame jedna je od folklornih prepoznatljivosti bunjevačkih Hrvatica iz okolice Subotice. Slamarke organizirano stvaraju od 60-ih godina prošloga stoljeća, a 1986. u Tavankutu je utemeljena Prva kolonija naive u tehnici slame. Kolonija se u kontinuitetu održava do danas, a ove godine priređen je njezin 37. saziv u organizaciji istoimene mjesne Galerije i HKPD-a Matija Gubec.
Na ovogodišnjoj koloniji, koja je trajala od 8. do 16 srpnja, a održavala se u mjesnoj OŠ Matija Gubec, bilo je tridesetak sudionica. Okosnicu čine slamarke iz HKPD-a Matija Gubec, a skupa s njima stvarale su i druge sudionice iz Srbije, te Hrvatske i Njemačke.
„Više se daje na detalje"
Voditeljica Gupčeve slamarske sekcije Marija Rukavina-Prćić kaže kako je ovo za slamarke središnja godišnja manifestacija te da se okupio lijep broj sudionica.
„Tema je slobodna, a radovi su raznoliki. Pretežno se rade vojvođanski motivi, salaši, ali ima i cvjetnih i životinjskih motiva. Mi se okupljamo na sekciji, ali ne u ovolikom broju. Na koloniji je naglasak upravo na razmjeni iskustava, pratimo rad međusobno, nadopunjujemo se. Slamarke na koloniji ostavljaju po jedan rad. Od početka rada kolonije, prije skoro četiri desetljeća, rad slamarki se mijenjao, sada se više daje na detalje i veći je izbor vrsta slame. Ove smo godine dobili veliko priznanje, a to je certifikat ‘proizvod umjetničkog zanata’ koje izdaje Ministarstvo privrede Republike Srbije", kaže Rukavina-Prćić.
Budućnost
Većina slamarki su u srednjim godinama ili „trećoj dobi" te izražavaju bojazan za nastavak ove tradicije. Iako su s ovom tehnikom upoznale mnoge djevojke, praksa je pokazala da one, nakon srednje škole, zbog „odlaska u život", prestaju raditi sa slamom. Ove godine na koloniji su sudjelovale i dvije učenice OŠ Matija Gubec i njihova nastavnica, kao i srednjoškolka Višnja Kovačić iz Subotice koja, kako kaže, planira nastaviti tradiciju slamarstva.
„Stvaralaštvo u tehnici slame upoznala sam preko svoje majke, ona me je uputila u prve korake. Kasnije sam počela dolaziti na sekciju kod Jozefine Skenderović. Na koloniji sam četvrti put, a najviše volim izrađivati slike s motivima salaša. I da odem na kraj svijeta na studije, planiram nastaviti baviti se ovim, to je nešto što volim i što me ispunjava", priča Višnja.
Zahtjevna tehnika
Jedna od sudionica kolonije bila je i Đurđica Jurić iz Požege, koja stvara u tehnici slame inspirirana upravo slamarkama sa sjevera Bačke.
„Prije deset godina na jednoj izložbi u Hrvatskoj vidjela sam slike od slame, to me je toliko oduševilo da sam ih i sama počela izrađivati. Nisam imala nikoga da mi pokaže tehniku, samouka sam, bilo je puno pokušaja i promašaja. Sada sam prvi put u Tavankutu, bila mi je nelagoda ranije dolaziti među ‘majstorice’. Sliku za sudjelovanje donijela sam od kuće, te ovdje nisam radila, već samo učila. Znam koje su mi slabe točke i na tome sam radila. Mislim da sam puno naučila", kaže Jurić.
Sudjelovala je i članica KUD-a Kraluš iz Stupnika Nada Blažina (kao polaznica Seminara bunjevačkog stvaralaštva) koja se odlučila slamarsku tehniku učiti otpočetka.
„Vidjela sam ranije kako se izrađuju slike od slame, ali početnica sam, neke sitnice sam naučila, ima se puno za učiti. Puno vremena i truda potrebno je za to, u pitanju je vrlo složena i precizna tehnika. Stečena znanja prezentirat ću na radionicama kod nas, oko Božića, neke dijelove mogli bismo primijeniti možda kod izrade ukrasa za bor", kaže Blažina.
Kolonija je otvorena programom na Etno salašu Balažević. Otvorio ju je tavankutski župnik vlč. Marijan Vukov, a u programu su sudjelovali folkloraši HKPD-a Matija Gubec.
Izložba radova nastalih na koloniji bit će otvorena tradicionalno uoči subotičke Dužijance, u petak, 12. kolovoza, u predvorju Gradske kuće.
Izvor: Hrvatska riječ D. B. P.
