Umjetnost naive i stvaralaštvo u tehnici slame jedan su od brendova Tavankuta, ali i hrvatske zajednice u Srbiji. Stvaralaštvo u tehnici slame kod bunjevačkih Hrvatica u Bačkoj nalazi se u Registru nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji. Tradiciju toga stvaralaštva najvjernije čuva Prva kolonija naive u tehnici slame u Tavankutu (u narodu poznatija kao kolonija slamarki), čiji se 38. saziv završavio u subotu, 15. srpnja 2023. godine.
Koloniju organiziraju mjesni HKPD Matija Gubec i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame, a rad se odvija u lokalnoj Osnovoj školi Matija Gubec. Na ovogodišnjoj koloniji, koja je otvorena 8. srpnja 2023. godine, sudjelovalo je oko 25 sudionica. Mahom su to članice slamarske sekcije domaćeg Gupca koje dolaze iz Subotice i okolice, jedna sudionica je iz Srijemske Mitrovice, a bilo je i nekoliko učenica iz mjesne škole koje su iskazale interes za ovo stvaralaštvo.

 Uzajamno učenje

„Nekoliko naših članica, koje su u poodmakloj dobi, ne dolazi na koloniju, ali sudjeluju tako što pošalju svoje radove. Tu su, kao i ranijih godina, i djeca iz osnovne škole. Tema je slobodna, od salaša, ravničarskih motiva, mrtve prirode… Rade se i perlice, suveniri. Sudionice su različitog nivoa znanja, pa je ovo prilika i da se uzajamno uči, razmjenjuju iskustva", kaže jedna od voditeljica kolonije, ujedno i bivša voditeljica slamarke sekcije Gupca Jozefina Skenderović.
Za slamarku Anu Šujić ovo je peto sudjelovanje na koloniji.
„U početku sam radila klasičnije motive, a vremenom sam pronašla neki svoj, moderniji stil. Ove godine radim sliku djevojke s korpom cvijeća. Trudimo se ne kopirati jedna drugu. Slamarstvom sam se počela baviti odlaskom u mirovinu, zavoljela sam Tavankut, društvo, udrugu. Mislila sam da ovu tehniku nikad neću svladati, no kako se bavim izradom torti, to kreativno iskustvo mi je olakšalo rad sa slamom. Torte iziskuju fizički rad, te se s godinama sve više okrećem slamarstvu. Kolonija je jako dobro organizirana, nije isto raditi sam ili biti u kolektivu gdje imate različite stilove rada. Starije, iskusnije slamarke daju nam savjete i preporuke, prenose iskustva", kaže Šujić.

Prva iskustva

Natalija Neorčić prvi puta sudjeluju na koloniji i, kako kaže, ozračje je takvo da se puno može naučiti.
„Uvijek sam bila zainteresirana za slamu, a počela sam stvarati u toj tehnici ove godine u veljači. Uzela sam godišnji odmor kako bih došla sudjelovati na koloniji. Učim od najboljih, svaka od žena ima neku svoju specijalnost. Nesebične su u dijeljenju znanja. Što se tiče moga rada, to je motiv s jezera Ludaš. Tehnika nije laka, ali je lijep osjećaj stvaranja nečega", kaže Neorčić.
Jedna od sudionica je i Kristina Raguž, Tavankućanka koja živi u Velikoj (Hrvatska). Slamarstvom se počela baviti još u školskoj sekciji, a uz manje pauze stvara i danas.
„Učim i dalje, učimo dok smo živi. Stvaralaštvo u tehnici slame je ljudima zanimljivo, no svi misle da ga odmah mogu svladati. Ali poslije vide koliko tu treba strpljenja, vremena, pa i ljubavi. Posebno za kvalitetne radove. Volim raditi motive konja, na ovoj koloniji će to biti ptica na grani", priča Raguž.

Primjer dobre prakse

U okviru programa kolonije, etnologinja Muzeja Slavonije iz Osijeka Tünde Šipoš-Živić održala je predavanje Baranjski šokački vezovi – zaštićena nematerijalna baština Hrvatske – na primjeru predmeta iz zbirki Muzeja Slavonije. Cilj ovoga predavanja bio je pokazati primjer dobre prakse očuvanja nematerijalnog kulturnog naslijeđa u kontekstu upisa u nacionalni registar. Predavanje je održano uz potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. V. d. ravnateljice ZKVH-a Katarina Čeliković ovom je prigodom predstavila Registar nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji s naglaskom na očuvanje i promociju naivne umjetnosti u tehnici slame.
„Mi slamarsku tehniku održavamo u praksi na način da se ona danas radi u različitim generacijama, od djece u školama, na Etnokampu Hrvatske čitaonice, u slamarskoj sekciji Gupca. Godine 2011. registrirana je Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame, što je važan moment u povijesti razvoja slamarstva u Tavankutu, jer posjetitelji na taj način mogu svakoga dana pogledati ili kupiti predmete od slame", kaže predsjednica Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame Ljubica Vuković-Dulić.
Na svečanosti otvorenja kolonije nastupili su folkoraši domaćeg HKPD-a Matija Gubec, kao i gosti – članovi Folklornog ansambla Centra za tradicijsku kulturu Varaždin. Tada je priređena i izložba radova s lanjske kolonije.
Izložba radova nastalih na ovogodišnjih koloniji bit će otvorena tradicionalno uoči subotičke Dužijance, u petak, 11. kolovoza 2023. godine, u predvorju Gradske kuće.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)