U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog Društva hrvatskih književnika, Osijek i Općine Tovarnik u lipnju 2025. godine objavljena je knjige AGM kao nadahnuće II. Ovo izdanje, kako stoji u podnaslovu, predstavlja izbor kratkih priča nadahnutih životom i djelom Antuna Gustava Matoša prigodom 151. obljetnice rođenja i 110. obljetnice smrti. Proslov je napisao Mirko Ćurić, potpredsjednik Društva hrvatskih književnika. Nakladnici su raspisali u siječnju 2024. Javni natječaj za najbolju neobjavljenu kratku priču nadahnutu životom i djelima Antuna Gustava Matoša, prigodom 110. obljetnice smrti i 151. obljetnice rođenja. Na natječaj je pristiglo dvadeset priča autora i autorica iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Pristigle priče ocjenjivalo je povjerenstvo u sastavu Josip Cvenić, predsjednik, članice Paula Ćaćić, Ana Koncul, Darja Šišić i Klara Dulić Ševčić odabralo je najbolje priče inspirirane Matoševim životom i djelom. Prvo mjesto pripalo je priči Daždevnjak osječke književnice Đurđice Stuhlreiter. Drugo mjesto pripalo je Ivani Dilber iz Tomislavgrada za priču Sat lektire, Djevojčici mjesto igračke. Treće mjesto podijelili su dvojica književnika i jedna književnica: zadarski književnik Tomislav Marijan Bilosnić za priču Molbe, pisma, mita, sarajevski književnik Goran Hadžiomeragić za Moć snivanja i zagrebačko-tovarnička književnica Mateja Tutiš za priču VIP Notturno.
Kako primjećuje recenzentica ovoga izdanja dr. sc. Vlasta Markasović, „autorske intencije bile su raznolike, ali zamjetno je, osobito u nagrađenim pričama, poniranje u fantazmagorijski svijet snova, mašte i vizija utemeljenih na ponajboljim Matoševim proznim tekstovima. Polazišne ideje usidruju se u temama i motivima Matoševih priča i to posebice onih bizarnog opredjeljenja, ali i u poetskom Matoševom izričaju.
U ovome izboru nalaze se i priče koje su u epistolarnoj formi, zatim one u dijaloškom obliku i druge. Kako ističe recenzentica dr. sc. Vlasta Markasović, „pojedine priče tematiziraju kakav efekt na suvremenog recipijenta može polučiti sam Matošev tekst sa svojim snažnim porukama“. Neke od priča imaju i stvarnosno-dokumetarističku orijentaciju.
Pogovor je, osim dr. sc. Markasović, napisala i Marija Pavković Baković. Ona ističe kako su „mnoge priče potaknule izravnu interakciju s Matošem“.
U knjizi su sabrana i obrazloženja dodijeljenih nagrada, čiji su autori predsjednik i članoce povjerenstva.
Kada govorimo o Matoševim tekstovima koji su autorima poslužili kao inspiracija ili predložak, prevladava novela Moć savjesti, ali i pjesme Djevojčici mjesto igračke, Utjeha kose, Gospa Marija i Notturno. Recenzentica dr. sc. Markasović zaključuje kako sve priče iz različitih perspektiva pokazuju veličinu Matoša, te inspirativnost i aktualnost njegova djela.
Izvor: ZKVH
