Šokačko, bunjevačko, književno... prelo, maškare, tute, razni pokladni običaji u hrvatskoj su zajednici u Vojvodini obilježili dane pred početak korizme. Veselilo se od Berega do Srijemske Mitrovice, od Subotice do Novog Sada... gotovo u svim mjestima gdje na ovim vojvođanskim prostorima žive Hrvati. O Književnom prelu u Subotici, Debelom četvrtku u DSHV-u, Posijelu u Sotu, Šokačkom balu u Baču, Šokačkome prelu u Beregu, Hrckovom maskenbalu i Prelu mladeži u Subotici, Gupčevom balu u Tavankutu, Marin balu u Lemešu te o Velikom prelu HKC „Bunjevačko kolo“ i Prelu Pučke kasine smo vas izvijestili, a u nastavku donosimo izvješća s ostalih pokladnih priredbi.

Održano 80. Veliko bunjevačko-šokačko prelo u Somboru

Hrvatsko kulturno- umjetničko društvo „Vladimir Nazor“ iz Sombora održalo je 1. ožujka 2014. godine, Veliko bunjevačko- šokačko prelo. Preljska tradicija u „Nazoru“ duga je osamdeset godina i isto toliko godina preljska okupljanja organiziraju se posljednje subote prije Pepelnice. U velikoj dvorani Hrvatskog doma okupili su se članovi društva, ali i brojni gosti. Okupili su se Hrvati iz Sombora i okolice te gosti prela iz Osijeka, Siska, s Hvara, iz Valpova..., ali i ovogodišnji gosti HKUD-a „Vladimir Nazor“ – KUD „Metković“ iz Metkovića.

Pozdravljajući nazočne predsjednik „Nazora“ Mata Matarić posebice je istaknuo značaj što se Veliko bunjevačko-šokačko prelo održalo tolike godine. „U tih 80 godina na ovim prostorima se promijenilo šest država i tri društveno-politička uređenja, ali mi smo ostali isti, ponositi na svoje pretke, sebe i one kojima ćemo prenijeti svoju tradiciju“, kazao je Matarić.

Dragan Đurić, generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici, čestitao je Somborcima na naporima koje čine radi očuvanja tradicije Hrvata na ovim prostorima. „Ovo je najvažnija manifestacija uz Dužionicu. To je i priprema za jednu novu plodnu godinu ratarskog dijela Vojvodine kojoj pripada i naša hrvatska zajednica“, kazao je konzul Đurić.

„Vi ste s vašim običajima, tradicijom i kulturom nešto s čime se Vojvodina ponosi“, istaknuo je obraćajući se na prelu pokrajinski tajnik za rad, zapošljavanje i ravnopravnost spolova Miroslav Vasin.

Nakon službenih obraćanja nastupila je folklorna grupa „Nazora“ koja je izvela bunjevačke plesove i bunjevačke parovne plesove, kao i gosti iz Metkovića s pjesmama i plesovima naselja donjeg toka Neretve.

„Zahvaljujem onima koji su osmislili ovakvo druženje, vama koji ovdje stoljećima živite i nama iz Hrvatske. Tradicijska baština je ono što nas veže, to je ono što čuvamo i što ćemo čuvati i dalje“, riječi su tajnika KUD-a „Metković2 Zdravka Obradovića.

Poslije službenog programa uslijedilo je preljsko veselje, koje je uz dobro raspoloženje, posebice gostiju iz Metkovića, već po tradiciji potrajalo do ranih jutarnjih sati. (Z. V.)

HKPD „Đurđin“ organiziralo osmo prelo

Osmo po redu „Prelo na Đurđinu“ održano je 1. ožujka 2014. godine, u župnoj dvorani sv. Josipa Radnika. Prelo je organiziralo Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Đurđin“, pod pokroviteljstvom DSHV-a. Skupu su osim mještana i vlč. Miroslava Orčića sudjelovali i gosti, među kojima je bio i predsjednik DSHV-a, Petar Kuntić. Kao što je već uobičajeno, prelo je otvoreno uz pjesmu „Kolo igra, tamburica svira“, koju je odsvirao ženski tamburaški sastav „Đurđinske cure“ pod ravnanjem prof. Vojislava Temunovića. Nakon toga uslijedio je splet plesova mlade folklorne skupine HKPD-a „Đurđin“, koju je pripremala koreografkinja Jasna Kujundžić, te dječji zbor pod vodstvom vjeroučiteljice Verice Dulić. U programu su sudjelovale i dvije recitatorice. U izboru za „najlipšu prelju“ pobijedila je Helena Štrbo iz Subotice, dok je prva prelja bila Kasandra Kričković iz Đurđina, a druga Regina Dulić, također iz Đurđina. (Je. D.)

Maškare u Rumi

U prostorijama Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva „Matija Gubec“ iz Rume, 1. ožujka 2014. godine održane su tradicionalne Maškare. Prostorije Društva s Brega i ove su godine bile ispunjene lijepim i interesantnim maskama, a za pet najboljih žiri je dodijelio prigodne darove. Dok su se djeca veselila u pokladnom slavlju, sve nazočne je zabavljao mali tamburaški orkestar ove udruge. (N. J.)

Pokladni dani u Sonti

Pokladni su dani u Sonti obilježeni u institucijama vjerskog, političkog i kulturnog miljea. Najbrojnije aktivnosti zabilježene su na dan Debelog četvrtka. Po tradiciji, MO DSHV–a je u maloj dvorani MZ Sonta okupio svoje članove, simpatizere, prijatelje i suradnike, a za dobar štimung pobrinuo se TS „Tandora“ sonćanskog KUD–a „Mažoret“.

Uz kolačiće, peretke i škvarkima pogačice, te uz poneku kapljicu, u ugodnom druženju s članovima stranke večer su proveli predstavnici župe Sonta, KPZH „Šokadija“, OKUD „Ivo Lola Ribar“ i gosti iz Apatina. Istoga dana članice „Šokadijine“ etno sekcije su organizirale malo druženje u prostoru Šokačkog doma, uz neizbježno mađarenje, a druženje po sličnom scenariju organizirale su i članice etno sekcije OKUD–a „Ivo Lola Ribar“.

U subotnjoj večeri bilo je najveselije u vjeronaučnoj dvorani župnoga doma. Sonćanski župnik vlč. Josip Kujundžić i novoformirano Pastoralno vijeće organizirali su veselu pokladnu večer. Ugostili su i predstavnike MZ Sonta, KPZH „Šokadija“ i medija. Ton veselju davali su „Šokadijini“ tamburaši, pojačani vokalnim solisticama Ljiljanom Tadijan i Božanom Vidaković. Pokladne aktivnosti završene su u nedjelju, 2. ožujka 2014. godine, javnom manifestacijom „Poklade su i ludi su dani“ u organizaciji OKUD „Ivo Lola Ribar“. (I. A.)

„Prelo sićanja“ – bez prošlosti nema budućnosti

„Prelo sićanja“ okupilo je 2. ožujka 2014. godine u Hrvatskom kulturnom centru „Bunjevačko kolo“ dvjestotinjak gostiju odjevenih u bunjevačku narodnu nošnju. Kako i sam naziv ovoga prela ukazuje, ono se priređuje u znak sjećanja na nekadašnja pokladna okupljanja među bunjevačkim Hrvatima, koja su se održavala po salašima.

Gosti četvrtog po redu „Prela sićanja“ odjeveni u narodnu nošnju prisustvovali su svetoj misi u katedrali sv. Terezije Avilske, a potom je uslijedilo pokladno druženje i zabava uz tamburaše.

Smisao „Prela sićanja“ je u poticanju mladih naraštaja da nastave čuvati svoje običaje, istaknuo je predsjednik HKC–a Marinko Prćić: „Cilj ovog prela je proveseliti se uz rakiju, vino i fanke, ali ono što je najvažnije jest okupiti mlade ljude odjevene u narodnu nošnju. Na njima ostaje očuvati tradiciju, jer ako netko nema prošlost, neće imati ni budućnost.“

Na običaje svojih predaka uistinu se podsjetio velik broj mladih. Među njima je bio i 25–godišnji Mladen Petreš koji je prvi puta došao na ovo prelo i, kako kaže, sudjelovanjem na ovakvim događajima želi pridonijeti očuvanju kulturnog nasljeđa svoga naroda: „Vrlo sam ugodno iznenađen ovolikim brojem ljudi, među kojima je podjednako i mladih i starih, kojima je stalo do običaja i vole se odjenuti u narodnu nošnju. Smatram da treba nastaviti s održavanjem ovakvih događaja, jer ne smijemo dopustiti da blago koje imamo nestane.“

„Prelo sićanja“ prilika je za odjenuti pola stoljeća i više staru i samim tim vrlo vrijednu narodnu nošnju i udahnuti joj trenutak sadašnjosti, podsjetio je jedan od organizatora ovoga prela Ivan Piuković, čija je obitelj poznata upravo po tomu što njeguje tradiciju i posjeduje veliku kolekciju bunjevačke nošnje: „Budući da su prela vezana uz zimsko razdoblje, žene se odjenu u zimske komplete, striganske kapute i svilene marame, a muškarci također u kapute od strigana, bijelu košulju, svileni prsluk i čakšire, te šešir, kašmirski šal i čizme. Moja obitelj posjeduje više ovakvih nošnji, koje su dijelom naslijeđene od naših starih, vremenom je i moj otac počeo kupovati nošnje, a i ja sada imam dosta svoje nošnje. Posjedujemo puno originala, koji su vrlo stari i odjenemo ih samo u iznimnim prilikama, kao što je ovo 'Prelo sićanja'.“

Na „Prelu sićanja“ ovoga je puta dodijeljeno i nekoliko pohvalnica, i to za najstarije goste odjevene u narodnu nošnju – Gabrijelu Sudarević i Ivana Benčika, potom za najmlađeg sudionika – Oskara Kovača, dok su za najoriginalniju novo sašivenu nošnju pohvalnice dobili Ana Ivković i Sebastijan Kantor. (M. M.)

Mačkare u Golubincima

„Što je Rio za svijet, to su Golubinci za Srijem“, slogan je koji su Golubinčani smislili i s kojim rado dočekuju goste i zajedno se s njima vesele završetku poklada priređujući bal, prikazujući raznovrsne zanimljive maske koje su sami izradili, a karnevalskom pjesmom i plesom razgaljuju mještane i goste. Od 28. veljače do 2. ožujka 2014. godine, u organizaciji Hrvatskog prosvjetnog društva „Tomislav“ iz Golubinaca održana je tradicionalna manifestacija – Mačkare.

Manifestacija je počela u petak, 28. veljače, u večernjim satima balom pod maskama, a nastavljena je sutradan u prostorijama osnovne škole u Golubincima, gdje je održan izbor najboljih maski – ove je godine predstavljeno njih 17. Prva nagrada – osam dana odmora u Vodicama u Republici Hrvatskoj, osvojili su omladinci iz omladinske organizacije Golubinci maskom „Ima volje bit će bolje“. Drugu nagradu osvojili su također Golubinčani maskom Marka Kraljevića i Muse Kesedžije, a treća nagrada uručena je za masku lijepe žene Žanet i Beethovena.

Središnji se događaj – karneval (koji je ušao u turističku ponudu općine Stara Pazova, ali i Republike Srbije) odigrao u nedjelju, 2 ožujka. Ispred škole u Golubincima krenula je povorka mladih i starijih odjevena u šarolike, raznobojne maske i kostime, kretala se ulicama, a pjesmom i igrom pozdravljala je gledatelje koji su im uzvraćali pljeskom.

Predstavnici HKPD-a „Tomislav“ zadovoljni su ovogodišnjom manifestacijom, kao i velikim odazivom gledatelja: „Bilo je izuzetno lijepih ideja i prelijepih kreacija i jako smo zadovoljni, jer je mnogo mladih sudjelovalo, pogotovo u karnevalu, a to i jest naš zadatak – prenijeti na mlade dio tradicije i običaja i mislim da smo u tome i uspjeli. Došao je veliki broj gostiju i iz Republike Hrvatske, Mađarske, Bosne i čitavog Srijema. Oni su uljepšali naš karneval, kao i cjelokupnu manifestaciju“, istaknuo je Vlatko Ćaćić, predsjednik HKPD-a „Tomislav“ iz Golubinaca.

Ovom tradicionalnom skupu nazočio je i podtajnik Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice Mato Groznica: „HKPD je u Golubincima uvijek okupljao pripadnike različitih nacionalnosti, tako da je značaj ove manifestacije jako velik. Ova manifestacija iz godine u godinu dobiva sve više na značaju i biva sve masovnija i poprima međunarodni značaj. Ponosan sam što sam danas ovdje, jer sam bio predsjednik ovog društva od 2002. godine u dva mandata, kada smo i vratili ovu manifestaciju koja je šezdesetih godina bila vrlo intenzivna i bila jedna od značajnijih manifestacija u ovom dijelu Srijema“, izjavio je Mato Groznica. (S. D.)

Maskenbal u Hrvatskom domu u Srijemskoj Mitrovici

U Hrvatskom domu Srijemske Mitrovice 2. ožujka 2014. godine, u organizaciji Hrvatskog kulturnog centra „Srijem - hrvatski dom“, a u suradnji s ostalim katoličkim društvima u Srijemskoj Mitrovici, mađarskim i njemačkim kulturnim centrom, organiziran je maskenbal. Kako je istaknuo predsjednik HKC „Srijem“ i Hrvatskog doma u Srijemskoj Mitrovici Krunoslav Đaković, ova je tradicija održavanja manifestacije „Mačkara“ prisutna već duži niz godina.

„Dok nismo koristili prostorije Hrvatskog doma, maskenbal smo održavali u župnoj dvorani, a sada je ta manifestacija masovnija jer imamo veće prostorije. Uglavnom su tu zastupljena djeca, mada i stariji sudjeluju, a s obzirom da je to katolički običaj prije početka korizme, mi taj običaj i tradiciju njegujemo i ovdje u Srijemskoj Mitrovici“, kazao je Krunoslav Đaković.

Ove je godine na maskenbalu bilo 36 sudionika, a njih pet je žiri pohvalio za najljepše maske. Druženje svih sudionika nastavljeno je uz tamburaški sastav HKC „Srijem“. (S. D.)

U Plavni održana manifestacija pokladnih običaja „Tuta“

Tri posljednja dana pokladnog vremena oduvijek su bila vesela i bučna u Plavni, što bi potaknulo mještane ovog mirnog sela na sudjelovanje u povorkama, pjesmi, šali i veselju, kako bi spremnije dočekali korizmu. Ovaj je običaj imao svoje uspone i padove zbog raznih i često besmislenih razloga. Osnutkom HKUPD-a „Matoš“ (2008.), stara mjesna pučka tradicija postupno se obnavlja i dobiva institucionalnu formu.

U organizaciji ove udruge kulture od 2. do 4. ožujka 2014. godine održana je sedma po redu manifestacija pokladnih običaja „Tuta“. U pokladnu nedjelju, 2. ožujka, skupina od dvadesetak mlađih Matoševaca, pod vodstvom Evice Bartulov, odjenula se u narodno ruho, šokačko, slovačko, bunjevačko i mađarsko, te nazočila svetoj misi. Nakon mise prošetala je središtem sela i time pred brojnim mještanima prikazala tzv. „lipe tute“.

U pokladni ponedjeljak 3. ožujka, kostimirana dječja povorka „malih tuta“ prošetala je ulicama Plavne uz potporu i odobravanje prolaznika i promatrača. Tijekom ove zanimljive ophodnje male su tute toplo dočekane i ugošćene pecivima i napicima kod obitelji Gurić i Andrić. Završna im je zabava priređena u Vatrogasnom domu.

U utorak 4. ožujka, uz buku, pjesmu i šalu, iz Vatrogasnog doma je krenula povorka „gadnih tuta“. I ova je skupina, maskirana i našminkana, u kojoj se nije moglo prepoznati ni tko je muško, a tko je žensko, također prošetala ulicama Plavne s metlama u ruci i drugim rekvizitima. Ove su tute zabavljale prolaznike i publiku, a nije manjkalo ni pokojih zvučnih i toplih poljubaca. Pri tome su neki ostajali umazani bojama i ruževima što je izazivalo smijeh i veselo raspoloženje.

Navečer, sukladno tradiciji, u Vatrogasnom domu se priređuje večera, druženje i zabava s puno šala, iznenađenja i veselja. Ove se godine pojavilo puno više gostiju nego što se očekivalo, ne samo iz Plavne, nego i iz okolnih mjesta. Nije posve jasno što je toliko privuklo ljude iz drugih sela, ali i Plavanjce koji su prije dva desetljeća napustili ovaj kraj. Nije to samo plavanjski paprikaš, vino, tamburaši, običaj pokapanja bege(ša), nego puno više od toga. Pokapanjem i oplakivanjem bege(ša) oko ponoći ova se zabava završava, a time se završava i pokladno vrijeme i započinje korizma. (Z. P.)

Izvor: Hrvatska riječ i Radio Subotica
Fotografije: Hrvatska riječ, Subotica.info