Sveti Vinko je zaštitnik vinogradara, vinograda i vina koji se obilježava 22. siječnja kada se vinogradari sastaju u svojim vinogradima, odrežu vinovu lozu, stave u vodu, te iz pupoljaka predviđaju kakav će biti urod ove godine. Običaj je objesiti kulen ili kobasicu na lozu ili kolac kako bi grozdovi bili veliki kao kulen. Vinogradi se posvete starim vinom, a uz vinogradare pođe i svećenik koji molitvom posvećuje vinograd. Ovi običaji na blagdan svetog Vinka postali su tradicija i u HKPD Matija Gubec u Rumi.

Vinograd obećava dobar rod

Članovi sekcije vinogradara HKPD-a Matija Gubec iz Rume zajedno s vinogradarima iz Iriga, četrnaestu godinu za redom, na blagdan svetog Vinka posjećuju vinograd svoga pokojnog člana Đure Kuna:

„Nekada je skoro svaka kuća u Rumi imala vinograd, ali danas nema tko, nema mladih, posvetiti se vinogradima, pa onda barem neka ostane lijepa tradicija“, kaže Marko Mijić iz Rume.

Običaj je da se na blagdan svetog Vinka članovi ove sekcije okupe u prostorijama Društva, nakon čega zajedno sa župnikom kreću u vinograd:

„Najprije orezujemo vinograd i sa župnikom molimo da vinograd ove godine dobro rodi. Ja sam ove godine preuzeo raditi ovaj vinograd i nadam se dobrom i kvalitetnom grožđu. Za sada vinograd obećava dobar rod. Čokoti su dobro podnijeli ove niske temperature i vinograd nije smrznuo“, kaže Miroslav Galar.

Vjeruje se da je molitva na blagdan svetog Vinka također iznimno važna i vinogradari tome pridaju veliki značaj:

„Crkva redovito blagosilja prije svega ljude, a onda i njihovu djelatnost, bili to vinogradi, voćnjaci ili kuće, poljoprivredna i svaka druga dobra. Mi blagosiljamo ovaj vinograd i molimo Gospodina da blagosilja naš trud, naš rad. Zato na današnji dan molimo za sve one koji se bave vinogradima i da plodovi našeg rada bude ukusan i slađi božji zalogaj“, kaže župnik Ivica Ćatić.

Isplativost

„Ekonomska isplativost proizvodnje grožđa i vina ovisi o površini zasađenom vinovom lozom. Ako imate manje čokota, onda vino možete proizvoditi samo za osobne potrebe. Ako daješ vinogradu sve ono što treba dati, onda se nekako i isplati. Manje je roda ako štediš u upotrebi agrotehničkih mjera i ako ne posvetiš vrijeme koje je potrebno. Mi već godinama, od kako imamo svoje vinograde, uvijek imamo isti rod. Vinogradi nam se nalaze na mjestu gdje ima manje magle, a za 50 godina u tom dijelu nije nikada pao led. Sunčana je strana i idealni su uvjeti za sadnju vinograda tako da mi iz godine u godinu imamo ustaljen rod na veoma zavidnoj razini. Očekujemo da tako bude i ove godine, naravno uz sva potrebna ulaganja: agrotehničke mjere i puno rada. O ekonomskoj isplativosti ni ne razmišljam, jer vino proizvodimo za svoje potrebe, a vinogradarstvom se bavim isključivo zato što to volim i što je u mojoj obitelji to tradicijski posao“, kaže Goran Žeravica, vinogradar iz Šida.

Izvor: Hrvatska riječ (S. Darabašić)