U sklopu Mjeseca hrvatske knjige i Programa obilježavanja obljetnice pada Vukovara, u slavonskobrodskoj Gradskoj knjižnici je 13. studenoga 2014. godine predstavljena knjiga Bunjevački Put križa – za osobnu pobožnost virujućeg svita Tomislava Žigmanova. Knjigu pisanu na bunjevačkoj ikavici prate fotografije Augustina Jurige i crteži postaja Antuna Rudinskog, a izašla je u Velikom tjednu 2013. godine u nakladi katoličkog društva za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“ iz Subotice.
Autor knjige Tomislav Žigmanov je na početku promocije nazočnima ukratko predstavio djelovanje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kao i nepovoljan društveni položaj Hrvata u Vojvodini ističući kako navezivanje vojvođanskih Hrvata na prostor znanosti, kulture i politike u Hrvatskoj može biti od pomoći za rješavanje problema koje imaju u domicilnoj državi.
Predsjednik osječkog ogranka Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić predstavio je Tomislava Žigmanova kao jednog od najistaknutijih hrvatskih književnika na hrvatskoj književnoj sceni, o čijoj kvaliteti svjedoče brojne nagrade koje je Žigmanov za svoja djela primio u Hrvatskoj, a i jedan je od rijetkih koji povezuje književnost i dijalekt – bunjevačku ikavicu. Knjiga Bunjevački Put križa dobila je dva priznanja, prvo od Društva hrvatskih književnika i Udruge „Pasionska baština“ kao najbolje djelo na temu Muke Kristove u posljednje tri godine, i drugo, nagradu „Emerik Pavić“ za najbolju knjigu izdanu u 2013. godini, koju dodjeljuje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Ćurić je istaknuo kako se ovdje radi o knjizi-projektu, jer se kupnjom knjige, ali i grafika kao pratećih umjetničkih djela, pomaže obnova križeva, ali i, kako je rekao, „obnova hrvatskog identiteta na tom području, jer se kroz križeve vidi ukorijenjenost Hrvata u to tlo“. Također je uočio zanimljivu vezu s Žigmanovljevom knjigom Prid svitom – saga o svitu koji nestaje, označujući Bunjevački Put križa antipodom onoj prethodnoj jer se razmišljanja o osobnom, ali i nacionalnom, križnom putu iz perspektive jednog salašara događaju prid Bogom.
Tomislav Žigmanov je rekao kako je ova njegova, 12. po redu knjiga dugo nastajala „na tragu ideje da se naracije o Isusovoj muci navežu na vlastito iskustvo u cilju boljeg razumijevanja Muke, ali I samorazumijevanja nas samih, odnosno vlastitog iskustva, te razumijevanja povijesti Bunjevaca-Hrvata kroz tragičnost i muku“. Knjiga je također neka vrsta spomenika bunjevačkom govoru.
Žigmanov je istaknuo i doprinos fotografa Augustina Jurige, koji je vozeći bicikl u okolici Subotice fotografirao križeve krajputaše koji su podizani koncem XIX. i početkom XX. stoljeća i koji svjedoče o postojanosti ovdašnjih ljudi i njihovoj religioznosti. Od početka realizacije projekta Bunjevački putovi križa, tijekom dvije godine obnovljeno je ili ponovno podignuto 15-tak križeva krajputaša – dijelom iz sredstava prikupljenih prodajom knjige ili grafika, a dijelom iz sredstava koje su, potaknuti ovim projektom, osigurali pojedinci ili pojedine obitelji. Ono što je posljedica ovoga projekta, istaknuo je Žigmanov, jest činjenica da je „postignuta kulturna praksa da se u vlastitom prostoru življenja prepoznaju materijalni tragovi naše kulturne baštine“, jer „tko će biti zauzet za ono što je naše, ako ne mi sami?“
Ravnatelj Gradske knjižnice Slavonski brod Ivan Stipić je istaknuo kako je križ simbol naroda, prostora i vremena u kojem su ljudi obitavali, te povukao paralelu s vukovarskim križem koji je tijekom Domovinskoga rata uništen, upravo kao simbol jednog naroda.
Uz predstavljanje knjige, ovom je prigodom postavljena i izložba fotografija križeva krajputaša Augustina Jurige uz ispisane tekstove postaja Bunjevačkog Puta križa. Snimljeno je 16 križeva za 14 postaja uz početnu i završnu molitvu. Mnogi od križeva nalaze se kraj zapuštenih cesta i prikazuju tragičnu sudbinu Hrvata u Vojvodini. Također je upriličena i prodajna izložba grafika s motivima križa koje je izradio akademski umjetnik Darko Vuković iz Petrovaradina. Prikupljena sredstva namijenjena su za obnovu križeva prikazanih u knjizi.
Predstavljanje je održano u suorganizaciji Gradske knjižnice Slavonski Brod, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Društva hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski.
