Govor, nošnja, igra, glazba su ono što se prvo ističe kada je riječ o tradicijskoj baštini, dok obuća, bilo ona radna ili paradna, ostaje skrajnuta. To je i razlog što se Udruga građana Urbani Šokci za ovogodišnje Dane hrvatske kulture odlučila prirediti izložbu tradicijske obuće Šokaca iz Podunavlja i susjedne Baranje. „Uz tradicijsko ruho specifična je i tradicijska obuća, bilo da je ona svečana ili radna. U Somboru takvu izložbu u skorije vrijeme nismo imali, pa je zato naša ideja bila izložba obuće. Projekt smo predložili Državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, prihvaćen je i tako smo realizirali ovu izložbu. Rekla bih da se na ovoj izložbi može vidjeti, prije svega govorim o radnoj obući, obuća koja je za današnje vrijeme nezamisliva. Takve su recimo limene čizme koje su se koristile za košenje trske ili drvene klizaljke. Na lokalnom govoru zvale su se ‘šličuge’, bile su od drveta i konopcem su se vezale za obuću. Nije se nekada samo klizalo već se drvenim štapom, koji je na kraju imao oblik lule, igrao i hokej, ali se tada nije ni znalo da je to hokej. Izložene su i pedule, ženska obuća koja se nosila 70-tih godina prošlog stoljeća. Izdvojila bih i opanke, jer često se može čuti da su one značajka nekih drugih naroda“, kaže predsjednica UG Urbani Šokci Marija Šeremešić.
Izložba je otvorena 6. studenoga 2015. godine u Gradskom muzeju u Somboru i potvrda je višegodišnje suradnje koju Urbani Šokci imaju s tom ustanovom kulture. Potporu Danima hrvatske kulture u Somboru, osim Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, dao je i Grad Sombor. „Rado pomažemo sve programe nacionalnih zajednica. Hrvatska zajednica u Somboru je brojna i ima značajnu povijest i zato redovito pomažemo različite kulturne programe Hrvata u Somboru. Osim suradnje s hrvatskim udrugama u Somboru, proširujemo kulturnu suradnju i na Hrvatsku, prije svega s Osijekom“, kazao je vijećnik Gradskog vijeća Grada Sombora zadužen za kulturu Nemanja Sarač, koji je i otvorio izložbu.
Na naš upit koliko je značajno „otvaranje“ nacionalnih zajednica prema sredini u kojoj žive Sarač je odgovorio da interkulturalnost u Somboru nije fraza već nešto što se događa i u praksi, dodajući da su somborske ustanove kulture kao što su knjižnica, muzej, galerije, kazalište otvoreni za suradnju.
Drugi dio programa Dana hrvatske kulture održan je u Gradskoj kući gdje je priređen kulturno-umjetnički program. Sudjelovale su pjevačke skupine KUDH-a Bodrog iz Monoštora – Kraljice Bodroga i Bodroški bećari, gajdaši iz Hrvatske – Anita Rešetar i Filip Golubov Car, samičarka Kristina Perić iz Sombora, pučka pjesnikinja Marica Mikrut iz Sombora i recitatori Urbanih Šokaca.
Otvorenju izložbe u muzeju i programu u Gradskoj kući prisustvovao je i generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša. „Svojim osobnim sposobnostima vi doprinosite općem dobru vašeg društva, ali i napretku cijele nacionalne zajednice, dakle ispunjavate svoju misiju. Vaš trud i vaši rezultati govore sami za sebe. Želim da ustrajete u svome radu i uspostavi suživota, ali prije svega da ustrajete u čuvanju svog nacionalnog identiteta. Budite i dalje hrabri, slobodni i pošteni, budite prijatelji“, poručio je konzul Pleša.
Svima koji imaju dilemu zašto šokačka udruga i šokačka baština u Somboru, Marija Šeremešić odgovorila je citirajući Subotičke novine iz 1939. godine. Kako se navodi u tekstu Život i statistika Šokaca u Somboru prve obitelji iz Monoštora u Sombor su se doselile 1919. godine. Marljivi i pošteni Monoštorci vrlo brzo su zadobivali povjerenje svojih šefova ili poslodavaca, a zahvaljujući tim svojim osobinama ubrzo su počeli otvarati i svoje radnje u Somboru. Do 1939. godine u Sombor se iz Monoštora doselilo 30 obitelji, pa je u Somboru te godine bilo 117 Šokaca.
Autor teksta zabilježio je i da su Šokci imali dva krojačka salona, dvije krojačke radione sa skladištem gotovih proizvoda, knjižnicu i pet vozača koji su imali vlastiti automobil. Oni koji nisu imali svoj obrt bili su namještenici na željeznici, radili su kao redari ili u privatnim službama. Ostalo je također zabilježeno da je većina monoštorskih Šokaca imala svoje vlastite kuće. Među obiteljima koje su se u to vrijeme naselile u Sombor bile su obitelji Karajkov, Kovač, Vajštanac, Forgić, Đipanov, Periškić, Čatalinac.
Izvor: Hrvatska riječ (Zlata Vasiljević)
Fotografije: Damir šeremešić