Doseljavanje Hrvata iz Dalmacije u ove krajeve tijekom povijesti dovijalo se u više navrata. Dolazak skupine Dalmatinaca prije 65 godina na područje mjesta Stanišić i Riđica bio je povod za obilježavanje jedne takve obljetnice koje je održano u petak i subotu, u Stanišiću i Subotici.
Obilježavanju je tijekom dva dana bilo nazočno izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije, kao i predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji. Prvoga je dana izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije boravilo u Stanišiću, te na koncertu djela Josipa Andrića u Subotici. Drugoga dana, u subotu, održana je svečana akademija u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća.
Tom je prigodom povjesničar Mario Bara održao predavanje na temu „65 godina od organiziranog doseljavanja Dalmatinaca u Vojvodinu".
Ciljevi naseljavanja Hrvata iz Dalmacije u Vojvodinu imali su i ekonomsku i političku pozadinu, kaže povjesničar Mario Bara.
„Kolonizacija je imala više ciljeva. Osim socijalnog zadovoljenja, političkih ciljeva i ostvarenja određenih uporišta ondašnje države poput onoga da se poveća broj stanovnika hrvatske nacionalnosti, bili su tu i širi nacionalni ciljevi. Kolonizacija je, kao što je poznato, provođena u naseljima u kojima je živjelo njemačko stanovništvo. Dalmatinci su uglavnom bili grupirani u Bačkoj u naseljima Stanišić i Riđica, ali bilo ih je i u drugim naseljima i upravo oni su činili najveći dio hrvatskih kolonista, oko 60 posto."
Prilagodba društvenim i klimatskim uvjetima bila je teška, a uz činjenicu da su odnosi sa Sovjetskim savezom u to vrijeme zahladnjeli te da su ovo pogranični krajevi, veliki broj doseljenika odlučio se vratiti u postojbinu, dodaje Mario Bara.
Hrvata je u Stanišiću prema popisu iz 2002. godine preostalo oko 7 posto, koliko sada ima i Mađara u tom selu. Odnos prema hrvatskom življu se tamo promijenio samo utoliko da nema otvorenih incidenata, rekao je predsjednik HKUD „Vladimir Nazor" iz Stanišića Ivan Karan, ističući pri tom nedavno neslaganje lokalnih vlasti da se Hrvatima u tom selu dodijeli njihov dom.
„Željeli smo samo da se barem nešto u tom selu zove 'hrvatsko'. Hrvati su u tom selu živjeli, radili i izgrađivali ga. Ako ništa drugo, plaćali su samodoprinos kojim su izgrađeni pojedini tamošnji objekti. Dom je možda i mogao biti dobiven, koristilo bi ga cijelo selo, a pokazalo bi se da se nešto mijenja prema Hrvatima."
Gosti iz Dalmacije imali su priliku uvjeriti se koliko je još pomoći potrebno hrvatskom narodu koji živi u Srijemu, Bačkoj i Banatu, istaknula je generalna konzulica Generalnog konzulata RH u Subotici Ljerka Alajbeg.
„I mi koji ovdje zastupamo Republiku Hrvatsku, ali i ovdašnja hrvatska zajednica nismo zadovoljni njihovim položajem. Svakako moram reći da bez obzira na to što visoka politika i međudržavni odnosi postaju sve bolji, to ništa ne vrijedi ako životi i prava ljudi koji ovdje žive nisu uređeni i osigurani. Oni se trebaju osjećati slobodno, dobrodošlo i ravnopravno. Toga još uvijek ovdje nema."
Dožupan Splitsko-dalmatinske županije Luka Brčić ističe da će pružiti svu moguću potporu kako bi se položaj hrvatske zajednice u Srbiji poboljšao.
„U svakoj prilici nastojat ćemo skupa s vama boriti se za veća prava. Pri tom treba imati na umu da se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a i u cijeloj Hrvatskoj kada je riječ o manjinskim pravima i osobito pravima Srba u Hrvatskoj, može slobodno reći kako su ona na najvišoj razini i da su postignuti europski standardi. U svakoj prilici ćemo tražiti da i naši ljudi ovdje u Srbiji imaju niti manje niti više od tih prava."
Gosti iz Splitsko-dalmatinske županije u subotu su obišli grad i Gradsku kuću, nakon čega su ih primili predstavnici lokalne samouprave Grada Subotice.
Tekst: Siniša Jurić
Slike: ZKVH i Hrvatska riječ
Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.
