Institut za migracije i narodnosti osnovan je 1984. godine, isprva pod nazivom Centar za istraživanje migracija i narodnosti, a današnji naziv nosi od 1987. godine. Nastao je spajanjem Centra za istraživanje migracija, nasljednika kontinuiranog istraživanja vanjskih migracija započetog 1967. u okviru Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu i Zavoda za migracije i narodnosti (koji postoji već od 1965.), s ciljem znanstvenog istraživanja vanjskih i unutarnjih migracija, hrvatskog iseljeništva i manjina.
Početkom 2023. godine odlukom Upravnog vijeća IMIN-a i uz suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja mijenja naziv u Institut za istraživanje migracija. Službeni naziv još je potrebno registrirati u Statutu i unutarnjim aktima što se očekuje u sljedećoj, 2024. godini. Ovaj Institut u svojoj misiji i strategiji ima i znanstvena istraživanja hrvatske manjine i jedan je od suorganizatora susreta hrvatske manjine i Hrvata izvan domovine u Novalji na Pagu koji su prvi puta održani ove godine. O sadašnjim aktivnostima, kao i planovima Instituta u budućnosti razgovarali smo s njegovom ravnateljicom, znanstvenom savjetnicom dr. sc. Marinom Perić Kaselj.
Predstavite nam Institut za migracije i narodnosti. Koliko danas ima uposlenih, kakva je organizacija, koja su glavna polja rada, istraživanja?
Danas imamo 33 uposlenika, od toga 23 znanstvenika i u posljednje vrijeme bilježimo kontinuirani rast zapošljavanja znanstvenika. Iako dominiraju sociolozi, mi smo interdisciplinaran tim: demografi, geografi, povjesničari, politolozi, kroatolozi, kroatisti, etnolozi i kulturni antropolozi, informatolozi i komunikolozi. Među zaposlenima su i dvije znanstvenice potomkinje hrvatskih iseljenika iz Australije i Argentine, koje imaju vrijednost ne samo kao znanstvenice već kao naše transnacionalne kulturne posrednice. Ove godine smo zaposlili iz kvote znanstvenika povratnika povjesničara znanstvenog savjetnika u trajnom izboru dr. sc. Darka Gavrilovića. Radio je kao profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu i kontinuirano je surađivao s hrvatskim ustanovama u Srbiji, što će nastaviti i dalje. Institut trenutačno u skladu s novim Zakonom o znanosti mijenja Statut i unutarnji ustroj. Do sada smo bili podijeljeni na dva znanstvena odsjeka: odsjek za migracijska i demografska istraživanja i odsjek za etnička istraživanja i nacionalne manjine. Nova podjela bit će na znanstvene odjele koji će uključivati dosadašnje programe istraživanja hrvatskog iseljeništva, hrvatske nacionalne manjine, nacionalnih manjina u Hrvatskoj, Hrvata u BiH, kao i unutarnjih i međunarodnih migracija te globalnih procesa. Izvodimo nekoliko vrsta projekata: temeljni projekti IMIN-a, tržišni projekti, nacionalni i međunarodni kompetitivni projekti i sporazumni znanstveno-stručni projekti. Radi se o različitim demografskim, migracijskim istraživanjima, analizama i projekcijama strateški bitnim za Hrvatsku što je u temeljima postojanja IMIN-a kao javne znanstvene institucije specijalizirane za istraživanje svih vrsta migracija i kulturnih procesa (hrvatskog iseljeništva, starih i novih manjina, Hrvatske kao imigracijske i emigracijske zemlje, pitanje azila, nezakonitih migracija, hrvatskih otoka, priobalja i kontinentalnih regija).
Institut je nakladnik znanstvenog časopisa Migracijske i etničke teme. O kakvom se časopisu radi?
Znanstveni časopis Migracijske i etničke teme izlazi od 1985. godine (do 2000. pod nazivom Migracijske teme: časopis za istraživanje migracija i narodnosti). Od 2010. do 2020. izlazio je u tri broja godišnje, a od 2021. u dva. Znanstveni časopis Migracijske i etničke teme prvenstveno objavljuje znanstvene radove o migracijama, problematici vezanoj uz migracije i demografske promjene te radove o različitim aspektima etničnosti i identiteta u međunarodnom, nacionalnom i međunacionalnom kontekstu. Prilozi donose teorijska dostignuća te empirijske analize i studije u širokom rasponu disciplinarnih pristupa. U časopisu se objavljuju u prvome redu znanstveni radovi, ali i drugi prilozi od znanstvenoga i stručnoga interesa: eseji, stručni radovi, osvrti, recenzije, prikazi i priopćenja o znanstvenim skupovima.
Kakva još izdanja imate – monografije, publikacije?
IMIN, osim časopisa, izdaje i druge publikacije (preko 30 naslova): zbornike radova sa znanstvenih, znanstveno-stručnih konferencija, znanstvene knjige, monografije. Širokog su tematskog opusa koji je vezan uz osnovnu djelatnost Instituta. Naslovi su poput: Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država; Teorije migracija; Nove nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i Hrvati kao nacionalna manjina u novonastalim državama raspadom SFRJ. Više o našoj nakladničkoj djelatnosti može se saznati na web stranici IMIN-a https://www.imin.hr/knjige-studije-2. IMIN ima i bogatu knjižničnu građu. Knjižnica posjeduje oko 11.000 naslova, a imamo i repozitorij. Repozitorij Instituta za migracije i narodnosti digitalna je zbirka koja okuplja cjelovite radove/tekstove kojima su autori djelatnici Instituta. U repozitorij se pohranjivaju članci u časopisima i zbornicima radova, knjige ili poglavlja u knjigama, ocjenski radovi, prezentacije, posteri, izvještaji, istraživački podaci i ostale vrste sadržaja, članci objavljeni u IMIN-ovom znanstvenom časopisu Migracijske i etničke teme. Osim tih radova repozitorij sadržava i dio knjižnične građe Instituta, primjerice dio stare iseljeničke građe i iseljeničkog tiska. Novine Hrvatska zastava digitalizirane su u okviru Nacionalnog projekta Hrvatska kulturna baština 2011. Zbog lakšeg i bržeg pristupa građa u repozitoriju podijeljena je u šest velikih tematskih grupa, od kojih su prve tri podijeljene u podgrupe. Digitalizirana građa može se pretraživati prema autoru, naslovu, ključnim riječima i dr. Više na https://repozitorij.imin.hr. Većina građe u repozitoriju u otvorenom je pristupu (besplatno i neograničeno javno dostupna).
S kime sve, kojim organizacijama, ustanovama IMIN surađuje?
IMIN surađuje s brojnim ustanovama, od znanstvenih institucija u Hrvatskoj i inozemstvu do različitih udruga s kojima imamo zajedničke projekte i surađujemo na zajedničkoj pripremi skupova, okruglih stolova.
Kakva je suradnja s ustanovama iz Srbije?
IMIN je 2018. godine sklopio Sporazum o znanstvenoj suradnji s Hrvatskim akademskim društvom Subotica, s Novinsko-izdavačkom ustanovom Hrvatska riječ, sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata i ta suradnja se nastavlja i dalje. Dolaskom znanstvenika povratnika iz Srbije i stručnjacima iz Instituta koji se bave hrvatskom nacionalnom manjinom ta suradnja će se i dalje i jače intenzivirati.
A kakva je suradnja s manjinskim ustanovama u drugim susjednim državama?
Osim spomenutih ustanova Hrvata iz Srbije, IMIN ima sporazum sa Savezom hrvatskih društava u Sloveniji. Ove godine sklopili smo sporazume o suradnji s hrvatskim ustanovama u Mađarskoj: Hrvatskom državnom samoupravom, Zbirkom sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj, izdavačkom i informativnom organizacijom Croatica i Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj. Suradnja će se, primarno, odnositi na suorganizaciju konferencija, radionica, tribina, okruglih stolova i skupova, sunakladništvo i zajedničku provedbu projekata. Suradnja će biti usmjerena i prema drugim hrvatskim manjinskim ustanovama.
Kakvi su planovi IMIN-a za budućnost?
U skladu sa Strategijom IMIN-a Institut će se do 2030. godine nastaviti razvijati kao vodeće središte za istraživanje migracija, nacionalnih manjina, etničkih skupina, dijasporskih zajednica, te demografske strukture i demografskog razvoja u Hrvatskoj. U skladu sa smjernicama iz Strategije razvoja Republike Hrvatske Institut će se pozicionirati kao glavno središte očuvanja iseljeničke kulturne baštine i digitaliziranih baza znanja i podataka koje bi trebale služiti i kao značajna podrška u procesima kreiranja javnih politika.
Ove godine prvi puta u Novalji na otoku Pagu je održan Susret hrvatske nacionalne manjine i Hrvata izvan domovine. Kako je došlo do ovog programa, što je njegov cilj i kako će izgledati i razvijati se u budućnosti?
Institut za migracije i narodnosti, Grad Novalja i Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj, pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i supokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, organizirali su 1. Susret hrvatske nacionalne manjine i Hrvata izvan domovine u Novalji na otoku Pagu od 6. do 8. listopada 2023. godine. Na skupu se hrvatskoj javnosti znanstvenim i kulturnim programom predstavila hrvatska manjina iz Mađarske. Cilj ovog projekta bio je okupiti hrvatsku manjinu i hrvatsko iseljeništvo u matičnoj domovini te svake godine upoznati posebnost svake kako bismo se što bolje povezali i ojačali. Susret je dio projekta Mapiranje hrvatske manjine u Europi Instituta za migracije i narodnosti sa zadaćom očuvanja nacionalnog identiteta Hrvata koji su manjina u 12 zemalja u Europi. U okviru programa Susreta predstavljena je monografija Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj istaknutog povjesničara i kroatista dr. sc. Dinka Šokčevića iz Instituta za povijest Mađarske akademije znanosti, a knjigu su, osim autora, predstavili ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj prof. dr. sc. Stjepan Blažetin i ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. sc. Željko Holjevac. Nakon svečanog otvorenja 1. Susreta hrvatske nacionalne manjine i Hrvata izvan domovine prikazana je projekcija promotivnog filma o Hrvatima u Mađarskoj u produkciji neprofitnog poduzeća Croatica, posvećenog kulturnoj, informativnoj i nakladničkoj djelatnosti, a koje je utemeljila Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj. Uslijedio je okrugli stol koji je moderirala savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i znanstvena savjetnica u Institutu za migracije i narodnosti prof. dr. sc. Vanda Babić Galić. Na okruglom stolu ukratko su o aktualnim temama, izazovima i perspektivama hrvatske manjine u Mađarskoj govorili prof. dr. sc. Stjepan Blažetin, Ivan Gugan, dr. sc. Milan Bošnjak, dr. sc. Andrija Handler, ravnatelj Zbirke sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj; prof. dr. sc. Željko Holjevac, Drago Horvat, dr. sc. Mladen Andrlić, dr. Atila Kos, predsjednik Saveza Hrvata u Mađarskoj i počasni konzul Hrvatske u Velikoj Kaniži Joso Ostrogonac, glavna urednica Hrvatskoga glasnika Branka Pavić Blažetin, glasnogovornik Hrvata u mađarskom parlamentu Jozo Solga, ravnateljica Croatice Timea Šakan-Škrlin i znanstveni suradnik u Institutu za migracije i narodnosti dr. sc. Marinko Vuković. U nastavku programa na glavnom gradskom trgu predstavljeni su gastro okusi Hrvata iz Mađarske uz kulturno-umjetnički program. Prvi Susret hrvatske nacionalne manjine i Hrvata izvan domovine zaključen je svetom misom za Domovinu u pratnji tamburaša, u crkvi sv. Katarine. S obzirom na dobre reakcije Hrvata izvan Hrvatske i u Hrvatskoj krenuli smo s pripremama sljedećeg Susreta. Na ovogodišnjem skupu najavljeno je da će to biti Susret na kojem će se predstaviti hrvatska manjina iz Crne Gore.
Koji su najvažniji aktualni projekti i programi IMIN-a u tijeku?
U tijeku je nekoliko projekata IMIN-a: znanstveni međunarodni bilateralni projekt sa Slovenijom (Inštitut za narodnostna vprašanja pod nazivom Etničke manjine u slovensko-hrvatskom pograničnom prostoru, potom sporazumni međuinstitucijski projekt sa Sveučilištem u Mostaru pod nazivom Kulturno-politička povijest Hrvata u BiH, sporazumni s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje pod nazivom Repozitorij nacionalnomanjinskih jezika; projekt koji financira Središnji državni ured, a IMIN izvodi u partnerstvu sa Sveučilištem Sjever i Hrvatskom gospodarskom komorom pod nazivom Mjere za useljavanje, zapošljavanje i integraciju hrvatskih potomaka iz Južne Amerike; projekt Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora čiji je nositelj Hrvatski svjetski savez mladih, a financiran je iz sredstava europskog socijalnog fonda i mnogi drugi.
Kakvo mjesto imaju u tome programi i projekti posvećeni hrvatskoj manjini? Ima li dovoljno znanstvenih projekata o hrvatskoj manjini u susjednim državama?
Programi posvećeni hrvatskoj manjini bili su zastupljeni u IMIN-u, ali nedovoljno. Stoga je naš cilj imati znanstveni odjel koji će se baviti programom istraživanja hrvatske nacionalne manjine i temeljni program odjela je već koncipirani projekt Mapiranje hrvatske nacionalne manjine koji uz odjel vodi prof. dr. sc. Vanda Babić Galić. Ove godine, nakon trideset godina rada na Sveučilištu u Zadru prešla je u IMIN. Njen znanstveni interes je hrvatska nacionalna manjina, poglavito Hrvati u Crnoj Gori. U svrhu intenziviranja i jačanja suradnje s hrvatskom nacionalnom manjinom IMIN će uspostaviti sustav vanjskih suradnika na istraživačkim projektima, a rezultate učiniti dostupnim i široj javnosti kao i za implementaciju istih u kreiranju javnih politika.
Izvor: Hrvatska riječ (Jasminka Dulić)