Godina 2020. među Hrvatima u Srbiji planirana je „kao godina novog preporoda“, s proslavom velikih obljetnica vezanih za povijesne događaje i istaknute ličnosti. Iako se dio tih aktivnosti i ostvario (o čemu možete čitati u našem pregledu kojega spremamo za idući broj), ipak je bio osujećen pojavom korona epidemije koja se u naše živote ušunjala u ožujku.
Udruge, kojih je više od pedeset, čine važan dio manjinskoga života hrvatske zajednice, posebno u manjim i od centara izoliranijim sredinama. I za njih je ovo bila godina velikih izazova i promjena, no, ipak čini se kako su se snašle i prolagodile novonastaloj situaciji te bile aktivne.

Zlatni jubilej

Od svih hrvatskih udruga u središtu pozornosti na neki način bio je HKC Bunjevačko kolo iz Subotice zbog proslave svog zlatnog jubileja – 50 godina postojanja i rada. Slavljeničko ozračje značajno im je umanjila korona, no kada se sve sabere i oduzme, brojni programi su ipak održani. 
„Pripremili smo plan za godinu jubileja, no epidemija je vrlo brzo to promijenila. Sredinom siječnja održali smo uspješnu tribinu o 50 godina udruge, potom i vrlo dobro posjećeno Veliko prelo i Prelo sićanja. Onda je proglašena pandemija, te je uslijedilo ‘zatvaranje’, što je za nas značilo nemogućnost rada naših odjela i okupljanja članova. Epidemija je onemogućila sva gostovanja, nije održan ni veliki koncert naših folkloraša i veterana planiran povodom jubileja na Ljetnoj pozornici na Paliću. Izostala je i svečana akademija s dodjelom priznanja. Akademiju je trebala pratiti i izložba, a nismo uspjeli završiti ni monografiju povodom jubileja. Od te svačanosti nismo odustali, čekamo bolja vremena. Ipak, brojne aktivnosti smo, poštujući epidemiološke mjere, u dijelu godine kada je to bilo još moguće, realizirali. Održana je naša likovna kolonija Bunarić, kao i izložba djela nastalih na prošlogodišnjem sazivu te kolonije, snimili smo i prikazali dokumentarni film o našem folklornom ansamblu, imali smo premijeru veoma uspjelih Avaških godina, prikazivane su i naše stare predstave Č’a Grgina huncutarija i Skupština na ćoši. U dva termina održana je i Dužijanca malenih, održan je Festival tradicijskog pjevanja. Od infrastrukturnih projekata uradili smo dva velika: obnovili smo pročelje i dio unutrašnjosti fasade HKC-a te kompletno renovirali unutrašnjost dvorane za probe, od ličenja zidova do zamjene stropa i osvjetljenja. Uradili smo puno i na renoviranju podrumskog prostora koji je predviđen za okupljanje članova Centra, i mlađih i starijih. Također, obnovili smo fond bunjevačke nošnje sa šesnaest novih kompleta. Radila je i naša Škola slikanja, kao i Klub simpatizera Centra četvrtkom. Radimo i na izradi naše internetske stranice čije se postavljanje očekuje do kraja godine“, kaže predsjednik HKC-a Lazar Cvijin.
Rad udruge u ovoj godini podržali su Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, upravu, propise i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, Pokrajinsko tajništva za kulturu, informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, Grad Subotica (s čijeg im natječaja, kako kažu, sredstva još nisu uplaćena), Ministarstvo kulture Srbije, HNV, te privatni donatori iz hrvatske zajednice.  

U znaku povijesnog događaja

HKPD Jelačić iz Petrovaradina zbog korona epidemije veći dio svojih projekata nije uspjelo realizirati, ali će u udruzi ovu godinu ipak pamtiti po dobrome zbog povijesnog događaja – primopredaje rodne kuće bana Jelačića hrvatskoj zajednici, objekta u kojem će i oni ubuduće djelovati. 
„Kao i svi drugi, nakon proglašenja epidemije, radili smo kako smo mogli i znali. Održali smo samo jednu našu manifestaciju – gastro manifestaciju CROz kuhinju Vojvodine. Početkom godine, uspjeli smo održati i godišnju skupštinu udruge, koja je bila izborna, a izostali su naš program radionica za djecu Petrovaradionica, Uskršnji i Božićni koncert, doček sv. Nikole za djecu, kao i planirano gostovanje na Krku. Unatoč izazovima, ovo je za nas bila velika godina jer se dogodila primopredaja rodne kuće bana Josipa Jelačića hrvatskoj zajednici. To je ogroman događaj i za nas i za cijelu našu zajednicu. Uz Hrvatsko nacionalno vijeće, sudjelovali smo u organizaciji te svečanosti i na to smo također vrlo ponosni“, kaže predsjednik Jelačića Mirko Turšić.
Za ovogodišnje projekte sredstva su dobili na natječajima dva pokrajinska tajništava (za kulturu i nacionalne zajednice), Grada Novog Sada, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i HNV-a.
„Kako nismo realizirali nekoliko projekata za koja smo dobili sredstva, u pregovorima smo s donatorima da dobivena sredstva ako je moguće prebacimo za sljedeću godinu. Trenutačno još ne znamo u potpunosti hoće li to biti moguće ili ne“, kaže Turšić.

Tkaonica u Beregu
Osim Šokačkog prela u veljači prije epidemije, HKPD Silvije Strahimir Kranjčević iz Berega nije ove godine imao drugih manifestacija. Izostali su Mikini dani, Božićni koncert i dječja priredba U susret sv. Nikoli. Ipak, ovu su godinu iskoristili konstruktivno, opremajući svoje prostorije. U sklopu njihove Šokačke kuće opremili su jednu prostoriju u kojoj se sada nalazi tkaonica, kao projekt obnove tog starog zanata. U dvorištu su podigli ljetnikovac (terasu) od stotinjak četvornih metara gdje može stati 50-ak osoba.
„Zbog korone nije bilo gostovanja i manifestacija, ali smo se okupljali, tkali, izrađivali uskršnja jaja broćke, predmete od pruća... Imali smo i profesionalno fotografiranje običaja žetve i pranja rublja, te snimanja za emisiju Građanin na RTS-u i manifestaciju Šokci i baština“, kaže predsjednik udruge Milorad Stojnić. 
Glede financija, navedene projekte su realizirali sredstvima osiguranim na natječajima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Grada Sombora i HNV-a. Sredstva dobivena od Grada Sombora za Mikine dane, koji nisu održani, su vratili. 
Očekivanja za iduću godinu su im velika. Uz standardne aktivnosti, očekuje ih, kažu, projekt renoviranja rodne kuće književnika Ante Jakšića u Beregu, koja se nalazi upravo pokraj Šokačke kuće. 

Aktivnosti u Banatu

Unatoč koroni, i Udruga banatskih Hrvata bila je aktivna, posebno u drugoj polovici godine. 
„Potkraj rujna obilježili smo blagdan zaštitnika župe i crkve svetog Mauricija u Starčevu. U listopadu je započeta realizacija jedne od veoma važnih investicija za našu zajednicu; riječ je o obnovi župnog doma u Opovu. Sredstva za obnovu osigurali smo od Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i Općine Opovo, a uređenje prostorija očekuje se uskoro. Udruga organizira događaje u spomen na hrvatske velikane rođene u Banatu ili pripadnike našeg naroda koji su na ovim prostorima ostavili neizbrisiv trag. Jedan od njih bio je i Starčevac Mišo Brajac, prvak hrvatskog seljačkog političkog pokreta, a njemu u čast u Starčevu je u studenom priređeno predavanje u mjesnom Domu kulture. Pred nama je još nekoliko prigodnih obljetnica koje će biti adekvatno obilježene čim epidemiološki uvjeti to dozvole. Na najnovijem natječaju Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske aplicirali smo s projektom digitalizacije narodne baštine Hrvata iz Starčeva, željno iščekujući pozitivan odgovor ove institucije. Osobito smo ponosni što je naša mladež tijekom godine aktivno sudjelovala u sastancima i druženjima s pripadnicima zajednice i u tom smjeru želimo nastaviti jačanje veza sa sunarodnjacima“, kaže Dalibor Mergel iz Udruge banatskih Hrvata.

Potpora obrazovanju 

Udruga Naša djeca iz Subotice djeluje u području obrazovanja. U toj udruzi kažu kako su, s obzirom na epidemiološku situaciju, zadovoljni realiziranim u prošloj godini. Zbog korone nisu bili u mogućnosti realizirati svoje najpoznatije projekte – Ljetne škole hrvatskog jezika, kulture i duhovnosti na Hrvatskom primorju, ali su zato kao alternativu radionice za djecu organizirali u Subotici. 
„Bile su to tri radionice koje su povezivale kreativnost i duhovnost. Nažalost, broj djece je bio ograničen zbog epidemiološke situacije. Sudjelovali smo i u organiziranju tradicionalnog prijema prvaša, kao i na promociji cjelovite nastave na hrvatskom jeziku. Općenito, zbog korone, preusmjerili smo se na one projekte koji su vezani za potporu obrazovanju na hrvatskom, a gdje nas epidemija ne bi omela. Ovo je godina u kojoj smo pisali više projekata nego ranije, mislim da smo se uspjeli dobro reorganizirati i realizirati ono što je bilo moguće u ovakvim uvjetima. Pisali smo projekt i dobili sredstva za opremanje hrvatskih vrtića s Montessori glazbenim materijalima. Čekamo ovih dana rezultate natječaja gdje smo aplicirali za sredstava kojima planiramo nabavu sportske opreme za vrtiće. Skupa s HNV-om i HPD-om Bela Gabrić radimo na unaprjeđenju obrazovanja na hrvatskom jeziku“, kaže dopredsjednica udruge Ninoslava Pirša.
Projekte udruge u ovoj godini podržali su Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, upravu, propise i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i HNV. Novina je i projekt kojega su radili skupa s HNV-om, a to je obilazak škola u Vojvodini u kojima se izučava predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, s ciljem podizanja stručnih i jezičnih kompetencija nastavnika koji izvode tu nastavu. Za taj projekt sredstva su dobili na natječaju Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvitka.
„Kod nekih natječaja tražili smo prenamjenu sredstava i to nam je odobreno, tako da nećemo imati problema s pravdanjem sredstava“, kaže Pirša.
Kada su u pitanju očekivanja u idućoj godini, naši su sugovonici suglasni oko toga da nas očekuje neizvjesnost, možda i smanjenje sredstava uvjetovano ekonomskom krizom, ali se ipak nadaju što skorijem izlasku iz korone i novim aktivnostima. 

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)