U izdanju Znanstvenoga zavoda Hrvata u Mađarskoj, početkom listopada 2012. godine u Pečuhu je objavljen zbornik radova s jubilarnog, X. međunarodnog kroatističkog skupa, koji je održan 21. i 22. listopada 2010. godine u Pečuhu. Obima 414 stranica, u njemu su zastupljena 33 rada autora iz Hrvatske, Mađarske i Vojvodine, među kojima su i Ernest Barić, Sanja Vulić, Silvester Balić, Tatjana Ileš, Vlasta Markasović, Ivan Trojan, Lada Badurina, Branko Ostajmer, Sanda Ham, Robert Bacalja, Krešimir Bagić, Goran Rem, Anica Bilić, Josip Vrbošić i drugih.
Jedan dio radova tematski je posvećen pitanjima identiteta, povijesti, kulture i kulturne baštine te književnosti Hrvata u Mađarskoj, Austriji i Vojvodini. S njima su usko povezana i pitanja kulturne suradnje između Hrvata i naroda s kojima oni stoljećima žive na prostorima Panonije. Na koncu, imamo i jedan značajan broj radnji koje referiraju na problematiku hrvatskoga standardnoga jezika.
Po prvi puta u značajnijem su obimu na pečuškom Međunarodnom kroatističkom skupu bila tematizirana pitanja koja se izravno odnose na povijest i sadašnjost Hrvata u Vojvodini. Na taj način osnažena je kako vidljivost vojvođanskih Hrvata u znanstvenome prostoru tako i pospješena integracija ovdašnjih znanstvenih napora u cjelinu hrvatskog znanstvenog prostora, što je i jedan od svjesno postavljenih ciljeva Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
U tom smislu, u Zborniku su objavljene četiri radnje koje s raznih motrišta referiraju na status i stanje hrvatske zajednice u Vojvodini. Magistra Sandra Cvikić iz Vukovara, s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“, zastupljena je s radnjom „Fenomen manjinskog političkog poduzetništva i Hrvati u Republici Srbiji“ (str. 325-337), u kojoj se sociološkom analizom problematizira društveni položaj i ostvarena manjinska prava Hrvata u Vojvodini. Profesorica Katarina Čeliković, iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, u svojoj je radnji „Kulturni prostor i kulturne prakse hrvatske manjine u Vojvodini“ (str. 313-324) prikazala rezultate istraživanja hrvatske kulturne scene u Vojvodini iz 2009. godine. Pokojni Dujo Runje u radnji „Ostvarivanje uporabe hrvatskoga jezika i pisma u Vojvodini“ (str. 392-402) posvećuje pozornost pravnom okviru kojim se uređuje pravno na službenu uporabu materinskog jezika i pisma kao i njegova primjena kada je riječ o Hrvatima u Vojvodini. Na koncu, ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov u Zborniku je zastupljen s radnjom „140 godina produkcije književnih i kulturnih časopisa podunavskih Hrvata“ (str. 276-289), u kojoj faktografski iznosi osnovne činjenice i informacije iz povijesti časopisne produkcije među ovdašnjim Hrvatima.
