U okviru programa Dužijance, 27. srpnja 2012. godine, u galeriji gradske Suvenirnice otvorena je izložba dvadesetak kruna od slame autorice Jozefine Skenderović, čime je odano priznanje ovoj slamarki čije su vještina i umijeće oblikovanja i stvaranja u tehnici slame obilježili posljednjih tridesetak godina rada sa slamom. Krune pletene od slame predstavljaju simbol zahvale Bogu za plodove žetve, a na izložbi se mogu pogledati one koje je Jozefina Skenderović izradila od 1994. godine za proslave župnih, odnosno seoskih dužijanci u Maloj Bosni i Tavankutu, kao i za katedralnu dužijancu u Subotici posljednje četiri godine.
„Raditi za Dužijancu za mene je poseban osjećaj. Shvaćam to kao veliku odgovornost kada radim predmet koji će na simboličan način predstavljati zahvalu svih ljudi koji će te godine imati kruh. To je veliko zadovoljstvo, odgovornost i jako sam sretna što sam svih ovih godina u Dužijanci dio tog 'kotačića' i što svojim darom mogu to napraviti u ime sveg našeg svita", kaže Jozefina.
Premda oblikovanje u slami za nju nije bila nepoznanica, kaže kako se ohrabrila da se okuša u ovoj vještini tek kao mlada nastavnica u školi „Matija Gubec" u Tavankutu, gdje je vidjela kako djeca od desetak godina rade zanimljive predmete od slame, perlice i sličice. Rad sa slamom započet će 1979., s početka kao hobi i zabavu, a 1986. godine jedna je od prvih sudionica Kolonije naive u tehnici slame, te je od '92. i njezina voditeljica. Također je voditeljica slamarske sekcije u HKPD-u „Matija Gubec", gdje i jedna od utemeljitelja Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame. Njezine se slike i predmeti od slame danas nalaze u zbirci Subotičke biskupije, likovnoj zbirci Gradskog muzeja, u župi u Tavankutu te u privatnom vlasništvu.
„Time što je odabrana da kao slamarka naslijedi Mariju Ivković Ivandekić i Katu Rogić, koje su na neki način nastavile narodnu tradiciju izrade kruna od slame, znači da rad Jozefine Skenderović ima i osobitu stvaralačku i umjetničku vrijednost", kaže Ljubica Vuković Dulić, povjesničarka umjetnosti i autorica spomenute izložbe. Ona ističe da ova izložba kruna od slame prikazuje zanimljiv osvrt kako na povijest nastanka kruna i razvoj njihovih oblika, tako i jedan pregled suvremenih kruna koje nastaju u današnje vrijeme.
„One su za povijest umjetnosti bunjevačkih Hrvata izuzetno važne jer proizlaze iz narodne tradicije, ali ih rado prihvaćaju i suvremene stvarateljice u tehnici slame. Stvaralaštvo u toj tehnici nekako je na granici etnologije, odnosno, narodnog stvaralaštva i primijenjene umjetnosti i na granici suvremene umjetnosti. Kada to kažem, mislim na ovu umjetnost koja se radi danas", kaže Ljubica Vuković Dulić.
Manji dio izložbe čine perlice od slame, kao i stare fotografije koje posjetitelje na najbolji način vode kroz povijest oblika kruna.
„Ovdje se vide veoma rijetki eksponati koji se jedanput godišnje prave i koji se rade u okolici Subotice već od početka 20. stoljeća. Ovdje vidite i dokumentarne fotografije koje se vezuju za bandaša i bandašicu i uopće ljude koji su nosili te krune. Recimo, između dva svjetska rata vi vidite modu toga vremena i ljude koji su vjerovali u te krune, a vjeruju i naše slamarke kao Jozefina. Ona se veoma istakla i svojim pedagoškim radom, i to je jedna od njenih velikih pozitivnih karakteristika, taj humani stav prema onome što ona zna i što želi predati to znanje. Predavala je taj predmet u školi 'Ivan Milutinović', odavno je voditeljica sekcije u Tavankutu, tako da se ona ne bavi samo izradom kruna od slame nego svoj rad kruniše i pedagogijom, tj. predajom svog znanja drugim ljudima", otvarajući izložbu rekla je povjesničarka umjetnosti Olga Kovačev Ninkov.
Izložbu je realizirao Gradski muzej kao doprinos dvjema manifestacijama koje se održavaju preko ljeta u Subotici - gradskoj Dužijanci i Interetno festivalu, koje na specifičan način predstavljaju dio narodnog stvaralaštva Subotice.
Izložba se može pogledati do 27. kolovoza 2012. u Suvenirnici ispod Gradske kuće.
Tekst: Slavica Mamužić
Fotografije: Hrvatska riječ
