Bunjevačko momačko kolo i Dužijanca tema je ovogodišnje izložbe S Božjom pomoći koja se tradicionalno priređuje u sklopu subotičke Dužijance. Izložba je otvorena u Suvenirnici Gradske kuće 6. srpnja 2016. godine, a može se pogledati do 16. kolovoza 2016. godine. Bunjevačko momačko kolo bila je katolička prosvjetno-odgojna i zabavna organizacija subotičke mladeži između dvaju svjetskih ratova. Na izložbi su, osim fotografija i dokumenata, izloženi i predmeti te barjaci koji svjedoče o radu toga Društva.
Bunjevačko momačko kolo osnovano je nakon Prvoga svjetskoga rata kao pandan Katoličkom divojačkom društvu. Prva skupština Društva održana je 24. listopada 1920. godine. „Iz sačuvanih dokumenata vidljive su osnovne smjernice djelovanja Društva koje je radilo na vjerskom i kulturnom osnaživanju bunjevačkih mladića. Društvo je vremenom stvaralo svoje sekcije kao i podružnice. Tako su stvorene prosvjetna, tamburaška (u četiri navrata), dramska, književna te šahovska sekcija. Osim gradske ‘centrale’, odnosno glavne jezgre Društva, postojale su i podružnice: u župi sv. Jurja koja je vremenom zapravo postala nositelj svih aktivnosti Društva, te u župi sv. Roka i kratkotrajno u Žedniku. Bunjevačko momačko kolo je organiziralo i različite zabave, najčešće prigodom vjerskih blagdana. Tako su, primjerice, obilježavane poklade, održavana kola (igranke) i prela, izvođene amaterske kazališne predstave, a povremeno su organizirane i duhovne vježbe, kao i predavanja namijenjena članovima“, kazao je prigodom otvorenja izložbe jedan od njezinih autora, povjesničar umjetnosti Branimir Kopilović.
Sjedište Društva nalazilo se u Katoličkom krugu iza katedrale sve do 1935. kada je preseljeno u Dom Katoličkih udruženja u Harambašićevoj ulici. Društvo je imalo svoje duhovnike – Blaška Rajića, Stjepana Prćića, Pavla Bešlića i Ivana Beneša. Rad udruge vezan je i za organiziranje Dužijance. „Bunjevačko momačko kolo surađivalo je u pripremama za žetvenu svečanost, počevši od druge polovine 1920-ih godina. Do tada je Katoličko divojačko društvo imalo vodeću ulogu u organiziranju Dužijance, a potom im se priključuje i Bunjevačko momačko kolo. U narednom razdoblju, sve do Drugog svjetskog rata, Dužijancu su zajednički organizirali i priređivali. Momci su za proslavu Dužijance birali bandaša među sobom, osiguravali konjanike za povorku i sudjelovali u zajedničkoj procesiji. Nadalje, pridonosili su masovnosti manifestacije i pomagali prilikom organizacijskih poslova za proslavu Dužijance“, rekao je Branimir Kopilović.
Bunjevačko momačko kolo 1936. sudjeluje na velikoj proslavi 250. godišnjice doseljenja bunjevačkih Hrvata u Suboticu.
Tijekom Drugog svjetskog rata Društvo je smanjilo opseg rada, ali je iz sačuvanih dokumenata vidljiv podatak da je i tada postojalo. Nakon rata Društvo je nastavilo rad i organiziralo Momačko prelo 1946. godine, ali je sljedeće godine ukinuto odlukom vlasti. Osim Branimira Kopilovića, u realizaciji izložbe Bunjevačko momačko kolo i Dužijanca sudjelovali su i Ljudevit Vujković Lamić, Jelena Piuković, Klara Dulić, Marinko Piuković i Petar Skenderović. Organizatori izložbe su Udruga bunjevačkih Hrvata Dužjanca i Katoličko društvo Ivan Antunović iz Subotice u suradnji s Gradskim muzejom Subotica.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
