Izložba Snagom svetog Josipa u predvorju Gradske kuće u Subotici

Objavljeno: 22.03.2024. Pregleda: 88

Zajednička izložba tri subotičke umjetnice: Jozefine Skenderović, Josipe Križanović i Josipe Dević pod nazivom Snagom svetog Josipa otvorena je 8. ožujka 2024. godine u predvorju Gradske kuće u Subotici. Idući u susret blagdanu sveca nad svecima (19. ožujka), izložbom svojih umjetničkih djela tri nositeljice njegova imena željele su iskazati čast sv. Josipu, njegovoj posebnosti, poniznosti i samozatajnosti.

Različitim izrazima s istom željom

Različiti su umjetnički izrazi ove tri umjetnice, no ono što im je isto (osim imendana) svakako je ljubav prema umjetnosti u kojoj svoja djela stvaraju spretnim i vrijednim rukama.
Osim svojih slika i ukrasa od slame, Jozefina Skenderović na ovoj izložbi predstavlja četiri krune od kojih je jednu napravila za subotičku Dužijancu 2021., a posvećena je Godini svetog Josipa. Prikazane su 22 slike Josipe Križanović koje predstavljaju retrospektivu 22 godine njezina rada – sedam ciklusa s po tri slike i jedna slika s likom sv. Josipa specijalno naslikana za ovu prigodu. Josipa Dević prvi puta predstavlja djela iz opusa Bog i čovjek koja svojom jednostavnošću u zaustavljenim trenucima svakodnevna života kroz lik sv. Josipa daju prikaz neraskidive veze Tvorca i čovjeka.
Temeljna ideja i povod za zajedničku izložbu bila su, navodi Dević, njihova imena, uz odluku da akcent izložbe stave na sv. Josipa.
‚‚Čovjeka koji je svojim talentom i svojim rukama, uz pomoć vrlo oskudnog alata u vremenu u kojem je živio, oblikovao drvo dajući mu jednu novu dimenziju. Tako smo i nas tri žene željele prikazati radove naših ruku i na neki način ostvariti poveznicu s njegovim radom, iskazujući mu na taj način čast i zahvalu kako zaštitniku tako i učitelju. Sv. Josip je svetac od koga možemo naučiti kako svojim radom, strpljenjem, poniznošću, nadasve vjerom i pouzdanjem u Gospodina možemo biti hranitelji, branitelji, snaga i zaštitnici svojih obitelji", kaže ona, dodajući da je izložba realizirana u organizaciji Udruge Hrid (Hrvati izvan Domovine), koju je osnovala koncem prošle godine, a s ciljem okupljanja naših ljudi kako bi svojim radom i stvaralaštvom radili na očuvanju jezika, kulture, baštine...
Izložbu je otvorio vlč. Dragan Muharem ističući kako u središtu ovog događaja nisu umjetnice, čak ni izložena djela, nego osoba svetoga Josipa.
‚‚Vrlo je vjerojatno da je ovaj naš događaj jedinstven u gradu, možda i u cijeloj zemlji i šire, gdje svoju naklonost ne skrećemo prema nježnijem i ljepšem spolu, kako dolikuje ili se očekuje, nego prema jednom zanatliji, majstoru, radniku. Kada uđete u bilo koju našu crkvu i pronađete kip sv. Josipa, ugledat ćete prizor muškarca koji drži ljiljan u ruci. Ne drži čekić ili odvijač, što bi mu više priličilo, ne drži mač ili koplje, kao neki drugi sveci – nego buket cvijeća – ljiljane. Od tolikih svetaca, u Josipu prepoznajemo nježnog čovjeka, uglađenog i plemenitog, onoga koji daje prednost svojoj ljepšoj polovici, Mariji. Upravo je u tome snaga sv. Josipa, kako je i naslovljena ova izložba. To su prepoznale i naše umjetnice, tri Josipe, i zato su ovom izložbom dale svojevrsni omaž ovom velikom čovjeku i svecu. Jozefina Skenderović prilazi umjetnosti po onome što je sv. Josipu bilo najvlastitije – slama. Stvoritelja svijeta Josip je položio na slamu, slama mu je bila prvi doticaj s ovim našim svijetom, prva posteljina i odjeća koju smo mu dali. Josipa Križanović bogatim i živopisnim koloritom izvodi iz šutnje bijelo platno prikazujući utjelovljenost božanskog Logosa u naše konkretno podneblje. Njezini prikazi nisu samo opis tako nam dragih i poznatih prizora nego proživljena udivljenost nad kreacijom vječnog Kreatora, koji je rastao u rukama zanatlije. Josipa Dević nam prvi put predstavlja djela iz opusa Bog i čovjek. Ruka koja drži ruku – u ovom prikazu, u toj snažnoj ruci sv. Josipa i naša je ruka, ispružena da nas očinski vodi i utješi u ovoj dolini suza", rekao je vlč. Muharem.

O umjetnicama

Jozefina Skenderović, rodom iz Tavankuta, umjetnošću u tehnici slame bavi se od 1979. i od tada je aktivna u radu likovno-slamarskog odjela tavankutskog HKPD-a Matija Gubec, čija je voditeljica od 1993. do 2022. godine. Jedna je od pokretača Prve kolonije slamarki u Tavankutu i sudionica svih dosadašnjih 38 saziva. Ono što u svom stvaralaštvu posebno izdvaja jesu krune u tehnici slame za seosku Dužijancu u Tavankutu i završnu proslavu ove žetvene svečanosti u Subotici. Radila je krune i za dužijance u Zagrebu, Baji, Novom Sadu i Mostaru. Najveći broj njenih kruna čuva se u župi Presveto Srce Isusovo u Tavankutu i u Muzeju Subotičke biskupije, a brojni radovi u Gradskom muzeju u Subotici, Etnografskom muzeju u Zagrebu, Muzeju Vojvodine u Novom Sadu, Svjetskom muzeju slame u Kaliforniji (SAD), te Muzeju slame Zengővárkony u Mađarskoj.
Josipa Križanović, rođena u Subotici, sklonost prema crtanju i slikanju pokazuje od školskih dana. Unazad 20 godina aktivno slika, izlaže, sudjeluje na likovnim kolonijama i humanitarnim akcijama u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj. Članica je više likovnih udruženja, te dugogodišnja članica likovnog odjela HKC-a Bunjevačko kolo i organizatorica likovnih kolonija ovog centra. Tehnika koju najrađe koristi je ulje na platnu, a tema oslikavanje Panonije. Do sada je samostalno izlagala 11 puta te priredila tri tematske izložbe: Svi moji putovi, Subotički minuti i Panon i ja. Dobitnica je 22 nagrade.
Josipa Dević, iz Sumartina na Braču, no Subotičanka više od 40 godina, pjesnikinja je i publicistica, a pisanjem se bavi odmalena. Uglazbljeno joj je više od 60 pjesama, od kojih je pet himni, te pjesma dočeka prigodom posjeta Svetog oca Hrvatskoj 2011. godine. Više je puta nagrađivana kao autorica teksta. Osim njegovanja lijepe riječi, veliku strast gaji prema kiparstvu kojim se bavi oko 15 godina. Materijali koje najčešće koristi su porculan, glina, modelarska glina. Do sada je imala četiri samostalne izložbe te sudjelovala na više skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Njezini radovi krase brojne ustanove kulture diljem svijeta.
Autorice izložbe za ovu su prigodu donirale nove žarulje osiguravajući time adekvatnije osvjetljenje i za sve predstojeće kulturne i druge događaje u ovom prostoru.
Ovom su prigodom nastupili članovi Katedralnog zbora Albe Vidaković pod ravnanjem m. o. Miroslava Stantića i to s dvije skladbe posvećene sv. Josipu – Josipe, o milo ime Albe Vidakovića i Zanatlijo tihi Anzelma Canjuge.
Izložba je bila prodajnog karaktera i mogla se pogledati do petak, 15. ožujka 2024. godine.

Izvor: Hrvatska riječ (I. Petrekanić Sič)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Divanim šokački u Monoštoru u znaku šokački uspomena
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - kompletan program
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - drugi dan
  • Izložba narodnih nošnji u Senti
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - treći dan
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima