U godini na izmaku završen je Hrvatski dom – Matica, koji je financirala Vlada Hrvatske, Hrvatsko nacionalno vijeće osiguralo je potporu Hrvatske zajednice županija, 150 studenata koji studiraju na sveučilištima u Srbiji dobit će stipendije iz Hrvatske, uspješno su realizirani projekti prekogranične suradnje... Naredne godine Hrvatsko nacionalno vijeće preuzima vođenje Koordinacija nacionalnih vijeća nacionalnih manjina. O ishodina prve godine V. saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća i planovima za 2024. godinu u intervjuu za Hrvatsku riječ govori predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.

Peti saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća izabran je prije godinu dana, a Vi ste dobili još jedan četverogodišnji mandat. Moglo bi se reći da je V. saziv HNV-a saziv kontinuiteta. Što biste izdvojili kao najznačajnija postignuća u 2023. godini?

Proteklu 2023. obilježilo je mnogo stvari, a postignuća iz perspektive konca godine ima nekoliko vrsta. Prvo i najvažnije jest da nam je dano da rezimiramo jednu, i na poslovnom i privatnom planu, izuzetno izazovnu godinu. To znači da smo tu, da smo sve preživjeli, zadovoljni i zahvalni za sve što nam se u proteklom periodu događalo. Mali sustav krovne institucije ostao je nepoljuljan, jak, postojan u zajedništvu, osnažen djelatnicima Hrvatske riječi i mnogim drugim ljudima koji su svoje vrijeme i energiju ulagali u rast zajednice. Ako pogledamo slike s otvaranja, blagoslova Matice, manifestacija Srijemci Srijemu, Šokci i Baština ili pak božićnog prijama, možemo biti zadovoljni da sve što radimo ima smisla. Da ljudi prepoznaju viziju, organizaciju, posvećenost, osjete promjene i da su voljni uključiti se i doprinijeti. Mnogi sa strane to isto primjećuju kako je ljudski resurs najveća snaga naše zajednice. A kada je ta snaga utemeljena u povjerenju i međusobnom poticanju nastanu i okom vidljiva postignuća: završetak izgradnje Matice, izgradnje vrtića, povećanje proračuna krovne institucije, četiri puta više sredstava za program prekogranične suradnje, stipendije za studente koji studiraju u Srbiji, duplo više prvašića, trogodišnji sporazumi za financiranje prijevoza učenika, sportski teren u Baču, projekt za Info studio, posjeti dva premijera, župana, gradonačelnika, više od 500 posjetitelja Matici, studijska putovanja elektora, članova udruga, djece, predsjedanje Odborom za hrvatsku manjinu Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske, pripreme za predsjedanje Koordinacijom nacionalnih vijeća nacionalnih manjina u Srbiji i brojne manifestacije koje su se ove godine, moramo primijetiti, za jednu ljestvicu u organizaciji pomakle naviše.

Otvorenje Hrvatskog doma – Matice bio je događaj koji je okupio dva premijera, nema medija koji tog dana nije bio u Subotici, medija na kome se nije govorilo o Hrvatima u Srbiji. Tjednima nakon otvorenja Maticu su obišli mnogi gosti iz Hrvatske i Srbije. Ali Vi sada govorite i o malim maticama u mjestima gdje živi značajniji broj Hrvata. Gdje bi bile te male matice i kako bi one trebale oživjeti zajednicu?

Cjelovita vizija razvoja naše zajednice podrazumijeva osiguranje uvjeta za napredak i najmanjeg mjesta gdje se izrodi inicijativa od strane naših ljudi. Ono što central može učiniti jest izgraditi maticu, pribaviti početna sredstva, osigurati za osnovno funkcioniranje i uliti motiviciju za djelovanje. Jedan dobar vid subliminalne motivacije jest vrhunski projekt i matica koja će i svojim izgledom biti magnet za druge. U tom smjeru smo sad započeli i s projektom Kuće monoštorske župe koja zbog svog položaja, prirodnog bogatstva i okruženja ima ogroman potencijal. Hrvatsko nacionalno vijeće daje početni zamah, no ono što dalje dolazi i u kom smjeru se priča dalje razvija ostaje na ljudima. Mnogi su, nakon što su pojeli ribu iz ruku, shvatili kako pecanje nije uvijek jednostavno. No, to nikad nismo ni obećali. Pogotovo nije jednostavno kad shvatiš da od ovog zanata, osim ostavljanja svijeta uređenijim, bogatijim i ljepšim mjestom našoj djeci nema velikih koristi. A ako od toga pođeš, i ako je motivacija utemeljena na pravim vrijednostima, vrata se počinju sama otvarati. Iz tog razloga male se matice prije svega moraju postaviti na dobre temelje, a kuće ćemo onda lako podići. Iskreno, jako vjerujem da je sve to moguće. Strpljivo, polako i čekajući pravi moment da se u svakoj sredini sve kockice poslože.

Osim otvorenja Hrvatskog doma – Matice u godini na izmaku značajno je i potpisivanje sporazuma o suradnji s Hrvatskom zajednicom županija. Značajna i sustavna pomoć stizat će Hrvatima u Srbiji. Je li to samo nastavak prijašnje dobre suradnje s nekim županijama, koje su prethodnih godina bile potpora Hrvatima u Srbiji? U koja područja će najveći dio sredstava biti usmjeren?

To je nastavak Božje providnosti. Razmišljajući koliko se s izgradnjom Matice snaga naše zajednice povećala, koliko su ideje i uključenost pojedinaca narasli, koliko se rodila motivacija i u drugim mjestima, ne znam kako bismo s početnim minusom svake godine uspjeli sve to održati. Prijašnjih godina svakog 1. prosinca bili smo 90.000 eura u minusu za redovito funkcioniranje, plus gomila zamolbi na stolu koje se trebaju poslati ukoliko želimo zadržati poticaje izvannastavnih aktivnosti, udžbenika, prijevoza (koje je iznosilo više od polovice osnovnog proračuna), ukoliko želimo imati više od troje uposlenih u HNV-u i ukoliko se uopće želimo javljati na telefon da budemo našim ljudima od pomoći. Iskreno, bojim se i razmišljati kako bismo to uspjeli da jednom prilikom župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar nije rekao: ‚‚Nazad više ne možete. Vi ovaj tempo morate održati! A bez financija će to teško ići". I tako je cijela priča počela. A kako će se novac potrošiti? Uh. Više novca, veća odgovornost. Početkom sljedeće godine ćemo zato, umjesto klasične sjednice vijeća, imati radni sastanak na kojem ćemo napraviti detaljni godišnji i financijski plan. Moraju Hrvati u svim mjestima početi osjećati podršku Hrvatske. Mora se svake godine izlistati nekoliko kapitalnih i puno malih projekata. Zbog ograničenih ljudskih (profesionalno uposlenih) resursa, na žalost, neće sve ideje odmah moći biti realizirane, ali pomalo i polako. Pred nama vrijeme rasta tek predstoji.

Ovo je bila druga godina kako su realizirani projekti prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija. S 400.000 eura u 2022. sredstva su ove godine povećana na 530.000 eura, a najava je da će naredne godine to biti i dva milijuna eura. Kroz ovaj natječaj Hrvati u Srbiji imaju sličnu vrstu pomoći kao i Hrvati u BiH, gdje su konstitutivan narod. Kako komentirate dosadašnje projekte i što se planira za 2024., možda nekoliko strateških projekata?

To se dogodilo zahvaljujući viziji DSHV-a, osjetljivosti Vlade Hrvatske i odgovornosti pripadnika naše zajednice. Sve se moralo poklopiti da zaslužimo ovu veliko postignuće za našu zajednicu. S ovim sredstvima koja će se uliti direktno u rad udruga, crkve i institucija naše zajednice vjerujem da će sve dobre ideje moći oživjeti. Imali smo nekoliko susreta na kojima smo razgovarali o kapitalnim i manje kapitalnim projektima kako bismo napravili jedinstvenu strategiju razvoja na razini cijele zajednice. Viši stupanj od otočnog, pojedinačnog apliciranja na program prekogranične suradnje bit će zajednička vizija i udruženo djelovanje. Osim jednostavnije realizacije projekata, takav nastup imat će još dodatnih vrijednosti učvršćivanja zajedništva i međusobnog umrežavanja. Vjerujem da smo kao zajednica to kadri napraviti, pogotovo što smo se u prethodnim ciklusima pokazali kao vjerodostojni partneri. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije bilo je izuzetno zadovoljno kako su naše udruge i predstavnici crkve i institucija realizirali i opravdali sve projekte. Zbog toga nam je i ukazano ovo veće povjerenje i dodatnih dva milijuna eura, koje ćemo se opet još više potruditi opravdati.

Cjelovita vizija razvoja naše zajednice podrazumijeva osigurane uvjete za napredak i najmanjeg mjesta gdje se izrodi inicijativa od strane naših ljudi. Ono što central može učiniti jest izgraditi maticu, pribaviti početna sredstva, osigurati za osnovno funkcioniranje i uliti motiviciju za djelovanje.

Na kraju godine stigla je još jedna lijepa vijest: za pripadnike hrvatske zajednice koji studiraju u Srbiji osigurano je 150 stipendija. Je li to još jedan od načina da matična domovina pomogne svoju manjinu u Srbiji i koliko je to značajno budući da je to pomoć mladima koji bi mogli ostati ovdje i biti značajni i aktivni članovi zajednice?

Ovo je vijest koju smo godinama iščekivali. Zagovarali smo dugo ovaj poticaj, jer nam je od strateškog značaja bilo važno poticati naše studente koji će sasvim sigurno ostati živjeti i raditi tamo gdje su posijani. Sada kada imamo lektorat i kada možemo osigurati i jezičnu stručnost, uz ove stipendije, mlade pripadnike naše zajednice moći ćemo motivirati da svojim talentom obogate našu zajednicu. Zahvalni smo ministru Radovanu Fuchsu na prepoznavanju važnosti potrebe i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske što su usvojili ovakvu odluku, a ono što bi još bilo jako važno jest da ostanemo i nadalje uključeni i u procese donošenja odluka te da one koje najviše doprinose zajednici ovim stipendijama i nagradimo.

Bili ste domaćin predstavnicima Hrvata iz više država gdje su priznati kao nacionalna manjina. Vi ste i predsjednica Odbora za hrvatsku nacionalnu manjinu Savjeta Vlade Hrvatske. Zajednice su različite brojnosti, različito su organizirane. Kada poredite Hrvate u Srbiji i njih, ima li mjesta zadovoljstvu i kako im se može pomoći?

Mjesta zadovoljstvu će biti kada vidimo da smo makar malo doprinijeli da svaka, pa i najmanja, zajednica napreduje. Sastanak koji smo imali u Subotici bio je izuzetno koristan, ne samo u smislu razmjene ideja i praksi nego i u smislu motivacije za zajedničkim nastupom. Puno je dodirnih točaka gdje bismo zajedno mogli nastupiti. Za Hrvatsku hrvatska manjina izvan Hrvatske nije velika i skupa investicija, ali bi dobit od naše snage za Hrvatsku mogla biti velika. Izazovi su različiti s obzirom na status ili potporu domicilnih nam država. Npr. Hrvati u Austriji, Rumunjskoj ili Mađarskoj nemaju poteškoća s financijama, ali borba za očuvanje identiteta nam je svima teška. Stoga nam je jako važno da se držimo zajedno, razmjenjujemo iskustva i međusobno se podupiremo. Bilo je i nekoliko međusobnih posjeta u međuvremenu Hrvatima u Beču i Bugarskoj. Nakon ovog susreta uslijedit će i zajednički dokument koji ćemo predstaviti na sljedećem Savjetu vlade za Hrvate izvan Hrvatske.

Više od godinu dana Hrvati u Srbiji imali su svog ministra Tomislava Žigmanova. Koliko je ministarska pozicija bila vjetar u leđa Hrvatima u Srbiji?

Ministarska pozicija bila je ne vjetar u leđa nego motor koji je cijelu zajednicu povukao u jednom pravcu kakav smo odavno trebali zauzeti. Presretni smo i prezahvalni da imamo matičnu domovinu koja nas nije ostavila, no od domicilne države Srbije ne odustajemo. Kada bi Hrvati u Srbiji ojačali do krajnjih granica, ne bi bili ugroza svojoj državi nego naprotiv velika snaga. Zbog toga ćemo biti ustrajni dokle god se to ne dogodi, a onda kreativno i konstruktivno graditi državu u kojoj živimo. Rasti gdje si posijan naš je moto koji i u najmlađe usađujemo. Ipak, moram reći kako sam nakon posljednih parlamentarnih i pokrajinskih izbora bila razočarana do granica zaključavanja HNV-a na nekoliko mjeseci. Čudno mi je kako pripadnici naše zajednice iskazuju veliko zadovoljstvo pozitivnom klimom i svime što u zajednici posljednjih godina raste, i kako slobodno traže pomoć i podršku kad god im je ona potrebna, no ipak na koncu kada dođe do momenta podrške opstanku te iste politike koja im je omogućila i prekogranične projekte i stipendije i putovanja i sve projekte, izaberu tuđince. Bez DSHV-a ne bi bilo ovakvog HNV-a. Bez glasa pripadnika naše zajednice ne može biti ni jednog ni drugog. Moramo se osvijestiti da se ravnoteža između davanja i primanja mora uspostaviti. Inače sve ono gore napisano neće dugo moći opstati. Svoju zahvalnost za sve primljeno također i na izborima u Hrvatskoj moramo pokazati!

Naredne godine kao predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća preuzimate Koordinaciju nacionalnih vijeća nacionalnih manjina. Sjećamo se prije nekoliko godina opstrukcije da Koordinaciju preuzmu Hrvati, no 2024. to će se ipak dogoditi. Koje teme, probleme ćete staviti na stol? Je li među njima i Akcijski plan za manjine?

Da. To je također posljedica odnosa države Srbije spram Hrvata i imenovanja Tomislava Žigmanova za ministra u Vladi. Odnos svih drugih nacionalnih vijeća spram Hrvata je također postao pozitivan. No, vjerujem kako neće zažaliti. Spremni smo i na ovom planu potegnuti i napraviti neke iskorake na korist svih nacionalnih vijeća. A na koncu i Srbije. Vjerujem kako nas neće u tome zapriječiti, jer jednu osminu stanovništva, koliko čine nacionalne manjine, dobro je imati za zadovoljne građane. Slično kao u Odboru za hrvatsku manjinu međusobno se možemo puno ispomagati i iskustvima olakšati. Akcijski plan za manjine svakako mora biti jedan od prioriteta.

Što su planovi HNV-a za 2024. godinu? Govorili ste na elektorskoj skupštini i o boljoj vidljivosti, razvojnoj agenciji, više terenskog rada, informativnim i edukativnim susretima, umrežavanju akademske zajednice i gospodarstvenika...

Tako je. Upravo sve što ste naveli dio je naše platforme Hrvati i dalje zajedno i ovisno o dinamici završenoga moći ćemo se posvetiti novim projektima. Plan još nismo napravili, ali kako sada stvari stoje završetak izgradnje vrtića na hrvatskom jeziku, otvaranje istog u Monoštoru, dovršetak obnove rodne kuće bana Josipa Jelačića i kuće Monoštorske župe, kao i opremanje info studija radi povećanja vidljivosti bit će nam visoko na agendi u 2024. godini. Osim toga, nakon što je veliki projekt izgradnje Matice završen, vjerujem da ćemo biti više u mogućnosti biti na terenu što nam je svima prioritet, potreba i želja. I osigurati krug davanja i primanja. Jer bez toga i Maticu možemo zaključati.

Također na elektorskoj skupštini kazali ste kako se odnos kakav hrvatska manjina ima s Hrvatskom mora preslikati i na našu domicilnu državu Srbiju. Ima li tu uopće nekog pomaka ili su Hrvati u Srbiji još uvijek neomiljena manjina?

Ima pomaka, ali čini nam se još uvijek nedovoljno iskrenih kako naš odnos ne bi sličio gradnji kule na pijesku.

Ovaj intervju objavljujemo u posljednjem ovogodišnjem broju Hrvatske riječi. Što je Vaša novogodišnja želja, a što poruka Hrvatima u Srbiji?

Novogodišnja želja je da iduće godine svi radimo manje, ali mudrije. Da uživamo više, ali zahvalnije. Da postanemo svjesni vrijednosti života, zdravlja, zajedništva i da odvojimo vrijeme jedni za druge. Da se usmjerimo na davanje, a ne primanje. Da postanemo osjetljiviji i za one koji su u potrebi. Da cijenimo tišinu i da nakon ovog pročitanog intervjua ne komentiramo što bismo mi drugačije uradili i kako bi trebalo biti bolje nego da za doprinos svima skupimo snage i volje. Sretna Nova godina i neka nas sv. Rita sve i nadalje čuva!

Izvor: Hrvatska riječ (Zlata Vasiljević)