Jubilarni 10. festival marijanskog pučkog pivanja u Monoštoru

Objavljeno: 17.07.2015. Pregleda: 51

Marijansko pivanje-2015-0U crkvi svetog Petra i Pavla u Monoštoru 11. srpnja 2015. godine održan je 10. festival marijanskog pučkog pivanja. Marijanske su pjesme izvodile pjevačke skupine iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Vojvodine, prikazujući tradicijsko pučko pjevanje i nošnju iz krajeva iz kojih dolaze. Festival je na inicijativu KUD-a Hrvata Bodrog, HNV-a i uz potporu dr. Andrije Kopilovića, tada predsjedavajućeg Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović, pokrenut prije 10 godina, a Monoštor kao selo gdje se iznimno štuje Majka Marija pravo je mjesto za ovakav festival.

 

„Monoštor je doista autentično izvorno mjesto gdje Majka Marija ima svoje mjesto. Kao što je poznato, pri završetku Drugog svjetskog rata ovaj se narod zavjetovao Gospi da ga sačuva od neprijatelja, što ona i jest učinila i od tada ovaj narod ima posebno štovanje Gospe. Čestitam na kontinuitetu održavanja ovog festivala. Čuli smo danas kako pjevaju Hrvati iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Vojvodine i to autentično marijansko pjevanje došlo je na pravo tlo“, kazala je Katarina Čeliković, menadžerica za kulturu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, ističući kako osim marijanskog pjevanja u ženskim pjevačkim skupinama ovu vrstu pjevanja treba njegovati i u mješovitim i muškim pjevačkim skupinama, a što je i prikazano na ovogodišnjem festivalu.

Marijansko pivanje-Bodrog2015-1

Ove su godine najbrojnije bile pjevačke skupine iz Hrvatske, a na monoštorskom festivalu iz Hrvatske su sudjelovali: KUD Vesela Šokadija iz Koritne, MPS Biđani Bicko selo i MPS Baje Ivanovac.

„Prvi smo put gosti u Monoštoru i drago nam je što smo sudionici baš na ovom jubilarnom festivalu. Predstavili smo se dvema marijanskim i jednom uskrsnom pjesmom«, kaže Đuro Polić, voditelj MPS Biđani. Prvi su put na monoštorskom festivalu bili i gosti iz Bosne i Hercegovine – KUD Brodski biseri iz Bosanskog Broda, a kontakt je uspostavljen zahvaljujući KUD-u Vesela Šokadija iz Gundinaca (Hrvatska).

Marijansko pivanje-VeselaSokadija2015-2

„Mi organiziramo božićni i uskršnji koncert, a ovo nam je prvi put da nastupamo sredinom godine. Odabrali smo pjesme koje se redovito pjevaju u crkvi. Gledali smo kako to rade Slavonci, pa po ugledu na njih i mi radimo na očuvanju tradicije pučkog pjevanja“, kaže voditeljica pjevačke skupine Marica Manot. Da to rade uspješno dokaz su i nastupi širom Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i sudjelovanje na festivalima u Srbiji, gdje su osvajali i nagrade.

Marijansko pivanje-BrodskiBiseri2015-3

„Rekao bih kako smo redoviti gosti ovog festivala. Ranijih smo godina pjevali uz pratnju tambura, a ove godine a kapela. Za ovaj smo festival odabrali i jednu pjesmu koja nije karakteristična za područje Bačke, a to je pjesma Sinjska Gospa koju ćemo pjevati na nagovor našeg župnika. U našoj udruzi dosta pozornosti poklanjamo čuvanju starih pjesama koje pjevamo pod misom na ostalim crkvenim slavljima“, kaže predsjednik KPZ Šokadija iz Sonte Zvonko Tadijan.

 

Osim gostiju iz Sonte na festivalu su sudjelovali i domaćini Ženska pjevačka skupina Kraljice Bodroga.

Marijansko pivanje-Baje2015-4

„Ova je manifestacija značajna za Monoštor, a koliko ćemo uspjeti ustrajati u njenom održavanju pokazat će vrijeme. Ženska pjevačka skupina Kraljice Bodroga su jezgra koja čuva, razvija i promiče marijansko pučko pjevanje, a kada se to sve spoji s najljepšom nošnjom na cijelom svijetu, a to je šokačka nošnja, to je nešto što treba vidjeti i čuti. Festival je međunarodnog karaktera, a organizirati takav festival, koji mora imati i određenu kvalitetu, nije lako i uglavnom se kontakti uspostavljaju na osnovi preporuka“, kaže predsjednik KUD-a Hrvata Bodrog Željko Šeremešić.

Marijansko pivanje-KPZGSokadija2015-5

 

Obraćajući se na kraju festivala monoštorski župnik Goran Vilov istaknuo je kako se deset godina čuva tradicija i gradi prijateljstvo i kroz ove susrete međusobno obogaćuje. Nizale su se pjesme posvećene Majci Mariji i nizale su se nošnje, svaka drugačija, a opet svaka očuvana s mnogo pažnje i ljubavi za tradiciju.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. Vasiljević)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Etno modna revija u Beregu
  • Projekcija filma Goli otok u Novom Sadu
  • Dani hrvatske kulture 2024. u Somboru
  • Projekcija filma Skriveni Vanka – na tragu jedne opsesije u Subotici
  • Srijemci Srijemu 2024. u Rumi
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima