Literarna sekcija koja djeluje u okviru Hrvatske čitaonice Fischer u Surčinu organizirala je u subotu, 28. travnja, književnu večer posvećenu Iliju Okrugiću Srijemcu. Ovo je bila prva u ciklusu od tri literarne večeri kojima članovi ove udruge žele podsjetiti na djelo hrvatskih književnika iz Srijema: uz Okrugića, to su još Antun Gustav Matoš i Stanislav Preprek. Uz pjesme Ilije Okrugića, u subotnjem programu imali smo prilike čuti i nove stihove i aforizme članova literarne sekcije domaćina, uz glazbenu pratnju članova glazbene sekcije, skupine Momci s Orešca. Svoje nove stihove predstavili su: preč. Marko Kljajić, Stjepan Volarić, Ivica Ljevar, Marija Brzić, Irena Obradović i gošća iz Zemuna Danijela Lukinović.
Svestrani djelatnik
O značaju Ilije Okrugića Srijemca u prvom redu kao svećenika, a potom i kao književnika govorio je preč. Marko Kljajić.
„Najplodniji dio njegovog svećeničkog i književnog djelovanja jeste Srijem. Zato je dobio i pridjevak Srijemac. Ne samo zbog rođenja, nego i zato što je kao župnik došavši iz Slavonije u Petrovaradin u župu sv. Jurja tu ostao 30 godina. Tu je i završio svoj život kao i svoje sveukupno djelovanje. Kao darovit intelektualac, ostavio je iza sebe veliko djelo koje nažalost nije bilo toliko poznato. U posljednjih 15 godina dosta se uradilo na promociji njegovih djela, a sve zahvaljujući profesorici Jasni Melvinger. Njegova cjelokupna pismena, književna ostavština, ostala je zavještana u Matici srpskoj u Novom Sadu, koju je nakon Ilijine smrti tu predala njegova sestra. Je li to razlog ili je postojao neki drugi, što njegova pismena ostavština nije do sada otkrivana i objavljivana, možemo samo spekulirati. Rado sam govorio o njemu kao liku svećenika, s obzirom na to da sam i sam proveo 20-ak godina u gradu u kojem je on bio župnik u Petrovaradinu. Bio sam čak i jedan od njegovih indirektnih nasljednika u najstarijoj župnoj crkvi sv. Jurja sagrađenoj poslije oslobođenja od Osmanlija. Ilija je pisao profanu poeziju, drame, romane, ali i sakralnu poeziju, a posebno je nadahnuta njegova jaka duhovna poezija. Neke od njegovih pjesama je obradio i uglazbio naš poznati glazbenik Stanislav Preprek“, istaknuo je vlč. Kljajić.
Skrb o baštini
Smisao održavanja književnih večeri u Surčinu je i poticaj pripadnicima hrvatske zajednice da više skrbe o kulturnoj baštini Hrvata u Srijemu.
„Sam sustav obrazovanja ovdje ne ide nam na ruku, pa se moramo sami snalaziti i to istraživati. Mi kao nacionalna manjina moramo sami čuvati to svoje blago. To je jedini način da naš identitet ostane nama poznat. Udruge koje postoje u Vojvodini, ali i u cijeloj Srbiji, trebaju to raditi. Jer naša povijest ne počinje od nas, nego moramo misliti i na ono što baštinimo“, kaže voditeljica Literarne sekcije Irena Obradović.
Za početak će biti predstavljeni pjesnici iz XIX. i XX. stoljeća, potom će se prijeći na promociju „pjesnika-suvremenika“.
„Na mene je poseban dojam Ilija Okrugić ostavio zato što je bio svestrano obrazovan čovjek. Ta svestranost koju je on nosio u sebi, talent za muziku i pisanje, poznavanje sedam stranih jezika, sve to govori koliko je ljudski duh bogat i koliko znači raditi na njemu i dalje ga razvijati. I to je bitno i za današnje generacije, da se odvaže i da rade na svakom talentu kojeg imaju“, ističe Obradović.
Izvor: Hrvatska riječ (S. Darabašić)
