Riječ i „rič” u svojim različitim oblicima – od pjesme zbora, preko kazivanja poezije i podsjećanja na stari tisak do kazališnog komada – ponudilo je i ovogodišnje, četrnaesto po redu, Književno prelo Hrvatske čitaonice koje je održano u petak, 21. veljače 2020.godine u velikoj dvorani HKC-a Bunjevačko kolo u Subotici. Ovo pokladno okupljane, za razliku od većine drugih, u fokusu ima „hranu za dušu”. Ujedno nastoji sumirati godišnji rad Hrvatske čitaonice, a kako je jedan od njihovih programa ljetni Etno kamp, večer je otvorio zbor „kampovaca” koji je pripremio Darko Temunović.
Vrijednost riječi
Prelo je održano na Međunarodni dan materinjeg jezika. Predsjednik DSHV-a i ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov je u svojem kraćem govoru ukazao upravo na važnost čuvanja jezika i govora. „Materinskoj riječi i na ovaj način dajemo počast, želimo ukazati na njezinu vrijednost. Hrvati u Subotici i Vojvodini znaju što je vrijednost riči, što je vridnost riječi, i brinu o njoj”, kazao je Žigmanov koji je ovom prigodom također pročitao pjesme A. G. Matoša i Vojislava Sekelja.
Čitaonica organizira i pokrajinski susret pjesnika Lira naiva te su se na ovogodišnjem prelu predstavili i pojedini sudionici te manifestacije iz Hrvatske čitaonice Fischer iz Surčina – pjesnici Irena Maja Obradović, Miroslav Pendelj, Marko Kljajić te aforističar Stjepan Volarić.
Obljetnice novina
Hrvatska čitaonica skrbi i o kulturnim velikanima te važnim obljetnicama za Hrvate u Vojvodini. Na ovogodišnjem Književnom prelu podsjetili su nas na dvije važne obljetnice vezane za povijest novinstva na materinjem, hrvatskom jeziku. Uskoro, 19. ožujka, bit će 150 godina kako je biskup Ivan Antunović objavio prvi broj Bunjevačkih i šokačkih novina s kojima je započeo narodni preporod Hrvata u Bačkoj. Također, ove se godine, 31. svibnja, obilježava 75 godina od izlaska prvog broja Hrvatske riječi koja je izlazila od 1945. do 1956., a obnovljena je 2003. godine i izlazi i danas.
U čast ova dva jubileja, članovi Male scene Hrvatske čitaonice, pod vodstvom potpredsjednice udruge Katarine Čeliković, izveli su igrokaz u kojem smo ukratko čuli kakav je bio hrvatski tisak nekad i kakav je sad. U igrokazu su sudjelovali: Tomislav Huska, Ivan Huska, Marijan Rukavina, Marija Magdalena Huska, Pavao Huska te Vladimir Nimčević (kao Antunovićev glas iz pozadine), a sliku su upotpunili članovi folklornog odjela HKC-a Bunjevačko kolo.
Hrvatska čitaonica surađuje s Gradom Osijekom već dugi niz godina, te su tako gosti ovogodišnjeg Književnog prela bili studenti druge godine studija glume i lutkarstva na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Glumci su se predstavili lutkarskim pričama Lutka i ja i predstavom Baba Jaga pod mentorstvom Selene Andrić. Budući glumci-lutkari su odličnom izvedbom, sudeći po pljesku, oduševili ovdašnju publiku.
Organizirana je i nagradna igra za publiku, a oni koji su znali odgovor na pitanje mogli su dobiti knjige i godišnje pretplate na tjednik Hrvatska riječ. Uz „hranu za dušu”, Književno prelo je bila prilika da se gosti nakon programa počaste i „fankima”.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
