Knjižnica Ivan Antunović koja se nalazi u župi sv. Roka u Subotici sadrži niz vrijednih rukopisa kojima dosad nije poklonjena odgovarajuća pažnja. Jedan od takvih je rukopis Ivana Petrekanića (1947. – 2001.) o križevima s prostora gradova i općina Sjeverno i Zapadnobačkog okruga. Riječ je o svesci velikog formata na kvadratiće i bez jasno naznačenog datuma nastanka, u koju su umetnute razne karte, popisi i sl. Kao takav, rukopis donosi osnovne podatke o križevima, od kojih su neki pali u zaborav vremena.
Foto: A. Juriga
Popis križeva
Dobar poznavatelj lokalnih prilika, autor rukopisa je sastavio impozantan popis križeva, koje je razvrstao po mjestima, kvartovima i pustarama. Dao je osnovne podatke o njima: lokacija, godina podizanja, ime onoga tko ga je podigao, materijal i sl. Na teritoriju Grada Sombora locirao je križeve u naselju Aleksa Šantić. Na teritoriju Općine Bačka Topola ubicirao (locirao) je križeve u Bačkoj Topoli, Bajši, Dušanovu, Gunarašu, Hajdukovu, Karađorđevu, Kočićevu, Pačiru, Staroj Moravici, Svetićevu, Telečki, Novom Orahovu, ali i kraj cesti i na salašima. Na teritoriju Grada Subotice ubicirao je i popisao križeve u Bajmaku, Bikovu, Kraljevom Brigu, Čantaviru, Đurđinu, Žedniku i Novom Žedniku, Paliću, Subotici, Madaraškim salašima, Maloj Bosni, Tavankutu, Višnjevcu, ali i kraj puta i na salašima. Popisom je zahvatio djelomično križeve u općinama Senta, Kanjiža i Ada, tj. u naseljima Kevi, Orom, Totovo Selo, Tornjoš i Utrine s okolicom.
Posebnu pažnju Ivan Petrekanić je posvetio ubikaciji, popisu i opisu križeva u Bajmaku, Đurđinu, Žedniku, Novom Žedniku, Subotici i Tavankutu. Najdetaljniji je, razumije se, bio kod opisa križeva u Subotici, koje je popisao po kvartovima: Šandor, Ker itd. Primjera radi: obitelj Kujundžić 1862 – stari, 1930 – novi, kameni, isprid crkve sv. Mihovila – stare crkve, Matej Vojnić 1832, kameni, isprid crkve Hristova Vaznesenja – Pravoslavna crkva, Aradski Jeftimije 1912 – kameni, isprid crkve Hristova Vaznesenja – Pravoslavna crkva. Istraživač je također istraživao groblja i grobnice (Bajsko, Kersko itd.), što navodi na zaključak da nije imao samo u planu cjelinu o križevima krajputašima nego i o ostalim sakralnim objektima.
Nedovršena cjelina
Za izradu istraživač se koristio raznovrsnim materijalima, od kojih se može prepoznati karta Subotice iz 1928. – invetar Povijesnog arhiva Subotica. Rukopis sadrži i kartu Sombora iz 80-ih godina prošlog stoljeća bez ubiciranih križeva, što upućuje na zaključak da je Ivan Petrekanić htio nastaviti istraživanja u Somboru. Sadrži svega jednu fotografiju, koja predstavlja jedan porušen križ obrastao u travi.
Ovakav materijal možda predstavlja nezaokruženu i nezavršenu cjelinu, ali u svakom slučaju pruža dobru polaznu osnovu za daljnja istraživanja križeva krajputaša, groblja, grobnica i drugih sličnih sakralnih objekata u našem okruženju.
Ivan Petrekanić rođen je 1947. u Mirgešu. Kao profesor matematike radio je u nekoliko subotičkih srednjih škola.Bio je zaljubljenik i poštovatelj tradicijske i vjerske baštine bunjevačkih Hrvata, istraživao je križeve krajputaše i „dičije sigre“ i bio aktivan u nekoliko hrvatskih udruga u Subotici. Umro je u Subotici 2001. godine.
Izvor: Hrvatska riječ (Vladimir Nimčević)
