Usprkos političkoj nestabilnosti i ozbiljno smanjenoj financijskoj potpori u odnosu na 2015., u prvom redu na natječajima pokrajinskih tajništava, kulturna scena Hrvata u Vojvodini, odnosno u Republici Srbiji, uspjela je ostvariti kontinuitet u održavanju glavnih manifestacija. Riječ je o događajima u kulturi prepoznatima kao „stalnim“, a čije se održavanje ne bi smjelo dovesti u pitanje te s razlogom možemo biti zadovoljni angažmanom svih onih koji su posvećeni kulturi hrvatskoga naroda.

Osim najvećih manifestacija, od posebne važnosti za hrvatsku zajednicu (Srijemci Srijemu, Šokci i baština, Dužijanca, Dani Balinta Vujkova), važno je izdvojiti i značajne događaje čije će održavanje imati velike rezultate i za našu budućnost. U tom smislu valja istaknuti proslavu 300. obljetnice Tekija, kako znanstveni simpozij tako i prateće događaje (posebice otvorenje Muzeja svetišta Gospe Tekijske), proces digitalizacije hrvatske baštine počevši od fonda franjevačke knjižnice u suradnji s osječkom Katedrom za knjižničarstvo do projekta Digitalizirana baština Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, etnološko istraživanje tradicijske baštine Šokaca u Podunavlju, podizanje ugleda tamburaške glazbe – od snimanja filma o tamburašima do obilježavanja 125. obljetnice rođenja Pere Tumbasa Haje kroz stručni skup, koncerte, izložbe… Veliki su to događaji koji su aktivirali široku lepezu znanstvenika, umjetnika, članstvo hrvatskih udruga. Dodajmo tome i nekoliko novih događaja i inicijativa, poput inicijative za podizanje spomenika biskupu Ivanu Antunoviću, otvorenja Bunjevačke sobe u Subotici, održavanja 1. festivala kulturne baštine Bunjevci bez granica, pokretanja Književnog salona u Subotici, predstavljanja hrvatske manjine na Sajmu manjina u Beogradu, uspješne dječje predstave Velika tvornica riječi s više izvedaba i drugo… Ne zaboravimo također uspješno znanstveno predstavljanje Hrvata kako ovdje tako i u inozemstvu na nekoliko znanstvenih skupova (Pečuh, Osijek, Subotica, Sombor...) koji za posljedicu imaju objavu u zbornicima radova što uvelike pridonosi našoj vidljivosti u svijetu znanosti.

Kvalitetnije manifestacije, slabija vidljivost

Kvaliteta hrvatskih manifestacija je sigurno rasla, ali se naša vidljivost u medijima nije povećala – sasvim suprotno, mediji u Srbiji nas najčešće ignoriraju, što nije slučaj s drugim manjinskim zajednicama, a to, na žalost, moramo tumačiti kao posljedicu veoma složenih političkih odnosa Srbije i Hrvatske, kao i naslijeđenih stereotipova koji vladaju o Hrvatima.

Institucija nagrađivanja bilježi kontinuitet unutar naše zajednice – priznanja Hrvatskoga nacionalnog vijeća, nagrada za životno djelo na području književnosti, nagrade za najbolje knjige, nagrade KD Ivan Antunović, a kao novum nagrada za najbolju kratku priču što ju je utemeljilo HKUPD Stanislav Preprek iz Novog Sada. Možemo se pohvaliti i s nagradama uspješnim pojedincima u svijetu umjetnosti (primjerice, književnica i novinarka Željka Zelić je dobila subotičku nagradu Dr. Ferenc Bodrogvári).

Tiskano je manje knjiga, a nakladništvo je predstavljeno na sajmovima u Novom Sadu i Beogradu. Bilježimo i predstavljanja knjiga, periodike kako u gradovima tako i u manjim sredinama, čemu bismo trebali posvetiti mnogo više pozornosti.

Od zamora do uključivanja mladih

Nestabilna financijska i politička situacija ostavile su vidljive tragove i na rad hrvatskih udruga u kojima se primjećuje zamor, ali u nekima od njih i povećanje aktivnosti. Tako su neke udruge pokazale iznimnu angažiranost u okupljanju članstva i njihovu javnom nastupu (zbor u Zemunu, orkestri u Rumi, Golubincima, Petrovaradinu, Subotici i dr.), angažman mladih u nekoliko različitih sekcija (Monoštor, Tavankut, Subotica). Posebno raduje osnivanje dviju novih udruga u Surčinu i Beogradu.

Gubitak i kušnja

Godinu 2016. pamtit ćemo po velikim ljudskim gubicima, od onih koji su bili veoma aktivni i čiji se odlazak već sada vidi i osjeća, do onih koji su nas zadužili svojim cjelokupnim životom. Podsjetimo se da su nas napustili akademik Ante Sekulić, Lazar Merković, Milivoj Prćić, Zvonimir Pelajić, Tonka Šimić, Ljiljana Dulić-Mészáros, svećenici Stjepan Barišić i fra Ivan Holetić.

Nerazmjer u raspodjeli

U nekim je sredinama bio vidljiv politički utjecaj na raspodjelu sredstava, koja su umanjena bez konzultacija s nacionalnim vijećima, a time su zakinute manifestacije koje se održavaju više desetljeća pa i stoljeće, kako je to slučaj s Dužijancom u Subotici. Iako je Hrvatsko nacionalno vijeće predložilo veći iznos, on je smanjen a povećan je manifestaciji koja traje tri godine (!). Nije se uvažilo mišljenje HNV-a ni u Ministarstvu kulture Republike Srbije te je i u toj podjeli došlo do iznenađenja koje je za posljedicu imalo svojevrsnu zbrku u podjeli sredstava, što se odrazilo i na drugim natječajima budući da HNV prati rezultate svih natječaja.

Pomalo plaši prošlogodišnji način raspodjele sredstava kulturnim priredbama, što nam svjedoči i subotički slučaj, mogli bismo ga nazvati „slučaj bijeloga luka“. Naime, Festival bijelog luka dobio je 50.000 dinara dok je udruženje Electe za cijelu koncertnu sezonu, a riječ je o udruženju profesionalnih glazbenika koje publici godišnje priređuje više vrhunskih glazbenih događaja s domaćim i inozemnim izvođačima, dobilo 200.000 dinara! A takvih je primjera bilo više te je nužno posvijestiti da, iako odgovornost snose oni koji su takve odluke donijeli, svi moramo ukazati na važnost ozbiljnog pristupa planiranju i uvažavanju materijalnih potreba onih koji nose najveći teret u kulturi – a to su pojedinci i udruge, kako iz sfere „visoke“ kulture tako i one amaterske, koja je često omalovažavana iako svojim djelovanjem postiže vrhunske rezultate. U tom su segmentu i pripadnici nacionalnih zajednica koji skupa s ostalim akterima na kulturnoj sceni čine realnu kulturnu cjelinu. Kultura je uvijek bila i treba ostati prožimanje onih koji stvaraju. Lako je pokrenuti i održati suradnju među pojedincima i udrugama kulture, sada je red na onima koji imaju vlast da promisle i shvate važnost pravedne financijske potpore jer će posljedice biti vidljive na onima kojima želimo dati uzore.

Izvor: Hrvatska riječ (Katarina Čeliković)

Antrfile

Načev: Dosta programa usprkos nepovoljnim uvjetima

Sumirajući kulturnu scenu ovdašnjih Hrvata u godinu iza nas, član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za kulturu Zlatko Načev kaže: „Prije svega rekao bih da je 2016. u financijskom smislu bila izuzetno teška za rad hrvatskih kulturnih udruga. Raspoloživih sredstava je bilo znatno manje, a dinamika transfera je dodatno otežala realizaciju godišnjih planova rada naših udruga. Usprkos nepovoljnim uvjetima za rad smatram da nije manjkalo kulturnih programa, pri čemu se zadržala postignuta razina kvalitete. Najviše je bilo programa i manifestacija lokalnog karaktera kao što su prela, igranke, obljetnice udruga i godišnji koncerti. Ono na što smo mi Srijemci posebice ponosni jeste proslava 300. obljetnice svetišta Gospe Tekijske u Petrovaradinu. Na regionalnoj razini značajno mjesto pripada manifestacijama Dužijanca, održanoj u Subotici, Srijemci Srijemu održanoj u Petrovaradinu i Šokci i Baština održanoj u Monoštoru. Od pokrajinskog značaja bitno je spomenuti pokrajinsku smotru pučkih pjesnika Lira naiva održanu u Žedniku i Dane Balinta Vujkova održane u Subotici. Svakako značajno mjesto pripada i proslavama blagdana zajednice te predstavljanju NIU Hrvatska riječ i ZKVH-a na sajmovima knjiga u Novom Sadu i Beogradu.“ (D. B. P.)