Prostor kulture Hrvata u Srbiji, kao jedan od četiri segmenta ostvarivanja manjinske samouprave, okuplja največi broj pripadnika te zajednice (od autora i izvođača do publike). A događanja u tom segmentu, sumirajući proteklu 2017. godinu, možemo ocijeniti uspješnim. Naime, imajući u vidu količinu sredstava koja se izdvajaju za kulturu, ekonomske migracije i apatiju u društvu koja nije mimoišla ni ovdašnje Hrvate – može se uočiti da je očuvana stabilnost sustava kulture uz poneke pomake. U protekloj godini ostvaren je kontinuitet sviju većih i značajnijih manifestacija i projekata, uz neke nove projekte i nagrade.

Strategija i banova kuća

Iako se možda čini previše »formalnim«, događaj godine svakako je Strategija razvoja kulture Hrvata u Republici Srbiji za razdoblje od 2017. do 2021. godine, koju je na jednoj od svojih sjednica usvojilo Hrvatsko nacionalno vijeće. Ovo je prvi dokument toga tipa u području kulture hrvatske zajednice. Dokument sadrži veliki broj zadataka i ciljeva, a kako će oni biti implementirani ostaje tek da se vidi u naznačenom razdoblju...

Kao posebno lijepa izdvojila se i vijest koja nije »usko kulturna«, ali je veoma važna i za ovo područje. A vijest glasi: Republika Srbija donirala je Hrvatskom nacionalnom vijeću pola milijuna eura za otkup i preuređenje rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu. Pratit ćemo kako će se ova priča dalje razvijati...

Nagrade

I institucija nagrađivanja unutar kulturnoga prostora Hrvata u Srbiji bilježi kontinuitet. Nagradu HNV-a za doprinos kulturi protekle godine je dobio HKC Srijem – Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice (koji je prošle godine obilježio 20 godina postojanja), dodijeljene su i književne nagrade Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Hrvatske čitaonice Subotica i HKUPD-a Stanislav Preprek iz Novog Sada te nagrade Katoličkog društva Ivan Antunović. A bilo je i nagrada za ovdašnje Hrvate i izvan prostora kulture ovdašnjih Hrvata. Ante Sekulić dobio je Povelju zahvalnosti hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović preminulim zaslužnim članovima Matice hrvatske; književnica i jezikoslovka Jasna Melvinger dobila je nagradu za životno djelo na Danima Josipa i Ivana Kozarca u Vinkovcima, a jedna od dobitnica Povelje uspješnosti na istoj manifestaciji bila je i Julijana Adamović, književnica podrijetlom iz Plavne. Filmski Redatelj Branko Ištvančić dobio je više nagrada: za dokumentarac Sve je bio dobar san dobio je nagradu Fedeora na festivalu u Puli i Brončani remi na festivalu nezavisnog filma Worldfest u Houstonu, zatim nagradu za najbolji film Una-San za ostvarenje Most na kraju svijetana Krajina film festivalu u Bihaću, te nagradu za film Škverski kipar na festivalu Hét Domb u mađarskom gradu Komlovu. Vizualni umjetnik Spartak Dulić dobio je Pohvalu na Bijenalu slikarstva u Zagrebu, glumac-animator Petar Konkoj podrijeltom iz Subotice, nagradu za najbolje glumačko ostvarenje na festivalu Mali Marulić u Splitu; a skladatelj Pere Ištvančić, podrijetlom iz Subotice, nagradu za najbolju glazbu na Festivalu hrvatskih katoličkih filmova u Trsatu.

Valja istaknuti i da je prof. dr. sc. Milana Černelić, koja se bavi istraživanjem bunjevačkih Hrvata o kojima je napisala više stručnih knjiga, dobila godišnju nagradu Milovan Gavazzi za životno djelo Hrvatskoga etnološkog društva. Ista nagrada u kategoriji studentski rad dodijeljena je Tomislavu Augustinčiću, Marinu Mihalju, Gorani Ražnatović i Nikolini Vuković za terenska istraživanja šokačkih Hrvata u Bačkoj.

Znanstveni pomaci

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, kao jedina profesionalna ustanova u kulturi naše zajednice, nastavio je praksu uspješnoga djelovanja. Posebice u području znanosti. Uz nove kolokvije, Zavod je nastavio organizirati ili suorganizirati znanstvene skupove radeći ujedno na povezivanju znanstvenika u Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj. To je vidljivo u znanstvenim skupovima održanim prošle godine u Subotici, Vukovaru, Osijeku i Plavni te Đakovu.

U domeni znanstveno-istraživačkog rada, nastavili su rad na nekoliko dugoročnih projekata: etnološko istraživanje Hrvata (ovoga puta u Srijemu), „Digitaliziranu baštinu“ (u okviru koje su digitalizirane tisuće stranica raritetne građe iz knjižnice Franjevačkog samostana u Subotici, knjige Josipa Andrića, Balinta Vujkova, ali i periodika – Subotička Danica, Žig, Subotički sportski list...) Također, u Zavodu su započeli i rad na izradi kataloga nematerijalne kulturne baštine ovdašnjih Hrvata te lingvističko istraživanje koje se tiče korpusa hrvatskog jezika u Bačkoj. Rezultati provedenih istraživanja redovito se objavljuju u zbornicima radova te u monografskim publikacijama. 

Obljetnice 

Kada su u pitanju obljetnice velikana (uzet ćemo u obzir samo one »okrugle«), obilježeno je 50 godina od smrti muzikologa i književnika Josipa Andrića, 50 godina od smrti tamburaša i tamburaškog pedagoga Pere Tumbasa Haje te 25. obljetnica od smrti slamarke Anice Balažević iz Tavankuta. Obilježene su i obljetnice vezane uz Katoličku Crkvu, koja ima važnu ulogu u povijesti i sadašnjosti kulturnoga života ovdašnjih Hrvata – 300. godina franjevačke rezidencije u Subotici te crkve u Pančevu, 250. obljetnica crkve u Starčevu, 200. obljetnica crkve u Irigu. 

Zanimljivo je da je u domeni filmskog stvaralaštva, hrvatska zajednica dobila još jedan proizvod nastao u profesionalnoj produkciji, što se ne događa često pa ga u ovoj godišnjoj analizi i evaluaciji ističemo. U pitanju je dokumentarni serijal o subotičkim tamburašima – Pisme, bande, ljudi u režiji Branka Ištvančića. Ištvančić je zaslužan i za jednu novinu u kulturnom prostoru ovdašnjih Hrvata a to Ljetna filmska škola za mlade koja je održana u Tavankutu.

Udruge i financije

Kulturni amaterizam, odnosno djelovanje udruga kulture, najmasovniji je dio kulturne scene ovdašnjih Hrvata. U prošloj godini, u različitom omjeru, djelovalo je četrdesetak udruga koje su organizirale više od stotinu kulturnih događanja/manifestacija, ne računjajući one koje su vezane uz vjerski život te gostovanja u zemlji i inozemstvu (mahom Hrvatskoj i Mađarskoj). Dobili smo i jednu novu udrugu – HKU Antun Sorgg u Vajskoj. 

Zahvaljujući Udruzi banatskih Hrvata i pojedincima, povećana je aktivnost Hrvata u Banatu, gdje je protekle godine održano više manifestacija vezano za pripadnike te zajednice – u Radojevu, Starčevu i Pančevu. Održan je i jedan program (Božićni koncert) u organizaciji hrvatske udruge u Nišu.

S druge strane, vidljiv je i pad entuazijazma i aktivnosti u pojedinim udrugama, poput udruga u Maloj Bosni i Ljubi.

Glede financija, stanje je mahom slično onome u 2016. godini, a značajno povećanje vidljivo je u slučaju sredstava koje za Hrvate u Srbiji opredjeljuje Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske: s 85 tisuća eura u 2016. ta su izdvajanja u prošloj godini povećana na približno 150 tisuća eura. Vidljivo je i da se velika većina aktivnih udruga javlja na gotovo sve natječaje dostupne manjinskim udrugama, što ukazuje da one u tom segmentu ipak jačaju svoje kapacitete. Logično, oni najuspjeliji u prikupljanju sredstava (posebice na zahtjevnijim natječajima) bilježe i najveći obujam aktivnosti. I glede pitanja vezanih za prostorije udruga dogodila se jedna novina: HGU Festival bunjevački pisama iz Subotice napravila je nesvakidašnji potez budući da je vlastitim sredstvima riješila pitanje prostorija, kupivši kuću u kojoj će djelovati u budućnosti.

Na medijskom planu, uz već one duže vremena postojeće sadržaje, afirmaciji kulture, posebno one tradicijske, pridonijela je televizijska emisija Zlatna škatulja, koja je započela u 2016., ali je širu prepoznatljivost među gledateljstvom doživjela upravo u 2017. godini. Jačanju vidljvosti kulture i njezinih proizvoda pridonose i aktivnosti medija i udruga na internetu, posebice na društvenoj mreži Facebook, gdje se ističe grupa Kultura Hrvata u Vojvodini.

Izvor: Hrvatska riječ(Davor Bašić Palković)