Međunarodna likovna kolonija „Panon“ je tako koncipirana da tijekom jedne godine u Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj okuplja na tim susretima razne slikare amatere. Jedan od nositelja ove kolonije je i subotička Hrvatska likovna udruga „Cro-Art“, koja je ove godine organizirala treći saziv kolonije „Panon-Subotica 2014.“, a na koloniji su sudjelovali slikari-amateri iz Hrvatske i Mađarske, uz članove „Cro-Arta“. Mjesto održavanja ove dvodnevne kolonije, 14. i 15. lipnja 2014. godine, bio je Dom DSHV-a, gdje se i nalaze radne prostorije udruge „Cro-Art“.
Tema ovogodišnje subotičke kolonije „Panon“, bili su ruralni motivi Vojvodine i urbani motivi Subotice s naglaskom na arhitekturu secesije. „Kada se ljudi okupe oko nečega lijepoga, onda je to uvijek dobro, a mi ovdje dijelimo ljepotu slikarskog amaterskog stvaranja. Ovdje su slikari amateri iz likovne udruge 'Bel Art' iz Belišća, članovi udruge 'András Dugonjić' iz Segedina, članovi udruge 'Holló Lázsló' iz Kiskunfélegyháze, slikari-amateri iz Baje, kao i članovi udruge 'Cro-Art'. Putem apliciranja na natječajima, osigurano je da svi sudionici kolonije dobiju potreban slikarski materijal, a u realizaciji ove kolonije, glede organizacijskih poslova, pomogla nam je Mladež DSHV-a“, kaže Josip Horvat, predsjednik HLU „Cro-Art“, koji je svečano otvorio ovogodišnju koloniju.
Doživljava li se amatersko slikanje kao hobi, u smislu ugodne razbibrige ili je u pitanju nešto složenije? Pokušao sam to saznati ovom prilikom u razgovoru s nekim od sudionika ove kolonije. Ivan Vajda, predsjednik likovne udruge „Bel Art“ iz Belišća, kaže da je ekonomist po struci, a da se u slobodno vrijeme bavi amaterskim likovnim izražavanjem. „Jedno je da sebe doživljavam i u svom slikarskom radu, a drugo je kako publika vidi što govore moja djela. Crtam i slikam odavno, bila je jednom jedna 'Modra lasta' i još neki listovi koji su tiskani za dječji uzrast, još sam onda kao dijete objavljivao likovne radove u takvim listovima, ali sam sve to potisnuo u neki drugi plan dok nisam završio studij, pa se situirao, a onda sam počeo aktivnije raditi na polju amaterskog slikarstva. Imao sam do sada dvadesetak samostalnih izložbi na području Hrvatske, a sudjelovao sam i na brojnim skupnim izložbama. Naglasak u mojem likovnom izražavanju je akvarel, tu sam se našao, to je tehnika u kojoj se inspiracija duha mora u jednom dahu izraziti.“
O kulturnom životu u Belišću, Ivan Vajda kaže da je likovni život razvijen. „Likovni život u Belišću je dobar s obzirom na to da je to grad od 7.000 stanovnika, ali tradiciju likovnog izražavanja imamo već oko 70 godina. Specifičnost Belišća je što je to grad s tradicijom od svega 130 godina, zapravo, to je jedno industrijsko naselje koje se razvijalo eksploatacijom drveta, tako je i nastalo Belišće. S razvojem industrije, koja je donosila određeni standard, razvijala se i kultura i sport. Imamo svoj Muzej koji prati razvoj Belišća od nastanka, kao i Galeriju za izložbe likovne umjetnosti. Paralelno s likovnom kulturom, razvijen je i kazališni život, u kazalištu s amaterima rade dva-tri profesionalca, a postoji i literarna udruga 'Vers'. Postoje razne udruge u Belišću koje okupljaju amatere i to je dobro, dakle, nije u pitanju samo hobi, jer svojim radom amateri obogaćuju kulturu življenja, a amateri oplemenjuju i svoje živote kreativnim radom“.
Márta Pesztalics, članica likovne udruge „Holló Lázsló“, kao slikarica se prvo okušala u subotičkoj likovnoj grupi Ivana Jandrića, uslijedile su izložbe, potom je postala članica subotičke likovne „Grupe Q“, a od prije 20 godina živi u Segedinu. Slika u tehnici akvarela, a o amaterskom slikarstvu je rekla sljedeće: „Pokraj zadovoljstva kreativnog rada, osjećam se lijepo i ugodno u druženju s članovima naše udruge. Zbog zdravstvenog stanja morala sam otići mnogo ranije u mirovinu, nego što je uobičajeno, a amatersko slikarstvo mi je pomoglo da se duševno održim i da sam i dandanas još ovdje. Slikanje me i danas održava u životu. Mnogo znači kada je čovjek u duhovno bliskom okruženju, a tako je i na ovoj koloniji, interesira nas ista stvar, a to je slikarstvo, tako da smo mi ovdje jedna mala obitelj u duhovnom smislu.“
Kako je to pjesmom iskazao glazbenik Jura Stublić - Boje su u nama, a te boje izražavamo na različite načine, slikanjem, riječima, pisanjem, govorom, ponašanjem i činovima, a jedan od načina takvog izražavanja predstavili su i slikari-amateri na ovoj koloniji, koju je svečano zatvorio ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov.
Tekst i fotografija: Zvonko Sarić