Plavna, selo u općini Bač, bila je 20. lipnja domaćin sedmoga susreta pučkih pjesnika pod nazivom Lira naiva koji je okupio pedesetak pjesnika.

Bilo je dirljivo vidjeti s koliko se međusobne ljubavi pozdravljaju Šokac i Bunjevka, Srijemac i Šokica, bilo je ugodno osluhnuti njihovo međusobno darivanje glasno izrečenim lijepim mislima i stihovima. Bilo je lijepo vidjeti ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislava Žigmanova i pjesnika Mirka Kopunovića, koji se nisu došli samo službeno predstaviti, nego su svaku minutu ovoga čudesnoga dana proveli s „naivcima".

Pučki pjesnici su svoja okupljanja započeli prije sedam godina. Od tada se u svojim mjestima pojavljuju na priredbama, čime se u mnogim sredinama širi dijapazon rada mjesnih udruga kulture i izvan folklornog stvaralaštva.

Pjesnici su na početku susreta minutom šutnje odali poštu svojoj preminuloj prijateljici Somborki Mariji Matarić. Pozdravna riječ predsjednika „Matoša" Siniše Bartulova, odisala je toplinom, otvorila je srce Plavne svima koji su toga dana došli u nju. Župnik, vlč. Josip Štefković upoznao je sudionike s poviješću Plavne uz poseban osvrt na povijest kršćanstva na ovim prostorima i povijest crkve Sv. Jakova. Prije zajedničkoga ručka domaćini su poveli pjesnike u obilazak lovišta Plavna i vikend naselja na samoj obali Dunava. Poslije ručka upriličen je susret i razgovor s pjesnikom Mirkom Kopunovićem i predsjedavajućim Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović" mons. dr. Andrijom Kopilovićem.

Radni dio otvorila je Katarina Čeliković, uz napomenu kako lirsko zajedništvo u okviru hrvatske zajednice u Vojvodini nije prolazni hir desetak pojedinaca okupljenih 2003. godine u Subotici oko Instituta, nego je vrijeme pokazalo kako su upravo sudionici „Lire", kojih je danas skoro šezdeset, pokazali svojom brojnošću u ovih sedam godina, a prije svega svojim duhom i umom, svojim riječima pretočenim u stih, kako su postali nezaobilazni čimbenici u procesu čuvanja nacionalnog i vjerskog identiteta hrvatske zajednice na ovim prostorima.

Mirko Kopunović je govorio o ljepoti i uzvišenosti pisanja te pročitao svoj lirski osvrt na susret „Plam vatri ivanjskih".

Mons. Andrija Kopilović je potom svim prisutnim pjesnicima darovao ovogodišnju zbirku „Lira naiva", pozdravio volju pjesnika za darivanjem, kako je rekao, plodova srca i uma ovoj knjizi, zahvalio suradnicima i organizatorima za njihov doprinos zajedničkom uspjehu.

Prije javnog čitanja poezije u holu OŠ „Ivo Lola Ribar", još jedan bitan događaj za hrvatsku zajednicu u Plavni. Cijela ekspedicija nazočila je otvaranju knjižnice „Matoša" u prostoriji dobivenoj na uporabu od Mjesne zajednice.

Na velikoj književnoj večeri, poslije uvodnog kulturno umjetničkog programa folkloraša i tamburaša „Matoša", predstavljena je knjiga „Lira naiva 2009". Svaki pjesnik pročitao je po jednu svoju pjesmu, svakoj se spontano pljeskalo. Iz Plavne su sudionici otišli puni dojmova.

„Sljedećih godinu dana živjet ću za novi susret i nezaboravno druženje. Sudjelovala sam na većem broju promocija i književnih večeri, ali ovakvog ozračja nigdje nema. Hvala i našim domaćinima, odmah se dalo osjetiti da nas primaju otvorena srca." - kaže Ruža Silađev iz Sonte.

"Susret pučkih pjesnika okupi pedesetak osoba, a u knjizi ih je ove godine zastupljeno 56. Svake godine sve više ljudi ponudi svoje stihove, a organizator ih, stavljajući u knjigu, trajno zapisuje ostavljajući tako trag naše opstojnosti u jeziku. Ovdje nije cilj vrednovanje lirskog stvaralaštva, već njegovanje pisanja na hrvatskom jeziku i nacionalnog okupljanja. U okviru naše zajednice premalo je manifestacija koje imaju pokrajinski karakter a napose onih koje se "sele" svake godine u drugo mjesto. To je način za bolje međusobno upoznavanje i način da budemo jedni drugima podrška. Ove je godine potporu susretu dalo Pokrajinsko tajništvo za propise, upravu i nacionane manjine, Generalni konzulat R. Hrvatske i, naravno, najveći dio Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović". To nam je svakako veliki poticaj za daljnji rad. Svakako, moramo razmišljati i o budućnosti. Sad nam je prvi cilj tražiti mlade talente i dati im šansu i prostor" - kaže Katarina Čeliković.