Luka Prstojević (Novi Sad, 1993.) svestrani je mladi kreativac: umjetnik, dizajner, predavač na visokim školama u Novom Sadu i Beogradu i osnivač Kulturnog centra Lab.
Završio je master studij primijenjene umjetnosti i dizajna na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu gdje je trenutno na doktorskom studiju. Prstojević svojim djelovanjem želi pridonijeti očuvanju značaja umjetnika kroz unaprjeđenje znanja mladih i njihovu prepoznatljivost u kontekstu suvremenog tržišnog gospodarstva. U pokušaju da predstavimo njegov angažman, krećemo od bazičnog dizajnerskog poziva.
Plakat kao izražajno sredstvo
U svom radu, kako navodi, uglavnom koristi plakat kao izražajno sredstvo, ali često nadilazi okvire i konvencije baveći se drugim medijima u suradnji s kolegama iz drugih polja umjetnosti. U njegovom radu vidljivi su oblici angažmana, ali i sinteza primijenjene i likovne umjetnosti. Višestruko je nagrađivan na svjetskoj razini za svoj rad na području dizajna plakata te je aktivno sudjelovao na više od 70 izložbi u zemlji i inozemstvu.
Najviše pozornosti u umjetničkm radu, kako kaže, polaže na ideju:
‚‚Tehnologija i estetika se mijenjaju i uvijek dolazi nešto novo, ali ono što je bezvremeno je dobra ideja. Ne uspijevam uvijek u tome, nema se uvijek vremena, nažalost. Lako je uraditi da nešto izgleda lijepo, ta vještina neizbježno dolazi vremenom. Ali takvi radovi se zaborave i može ih bilo tko uraditi. Vaša ideja, vaš stav i vaše razmišljanje je samo vaše i ako uspijete to prenijeti na rad, to ostavlja trajni pečat i nije nešto što je zamjenjivo".
Kaligrafija od 30 metara
Bavi se i kaligrafijom, a njegov najpoznatiji rad iz tog područja je mural od 30 metara gdje je kaligrafski ispisana pjesma Domovina se brani lepotom Ljubivoja Ršumovića. Ovaj rad, izrađen na silosima u luci Beograd, realizirao je s kolegom Viktorom Puškarevom.
‚‚Nemam radove koje bih izdvojio, mijenja se to vremenom koji mi se rad dopada najviše. Mogu reći kako volim izrađivati radove za Akademiju umjetnosti i druge umjetničke institucije, kao i same umjetnike (pjesnike, pisce, glazbenike, glumce...), jer se razumiju u startu u umjetnost i ne miješaju se previše u proces dizajna, a to povjerenje i sloboda je san svakog dizajnera i zaista najbolji radovi su oni gdje klijent daje neophodan minimum inputa, a dizajner ima slobodu povezati i upakirati to u jednu dobru koherentnu vizualnu cjelinu. Što se nagrada tiče, najviše sam ponosan na nagradu sa Svjetskog bijenala studentskog plakata koji organizira Akademija u Novom Sadu. Značajna mi je zbog toga što sam ranije mislio da su svi ti natječaji prijevara i namještaljka. Tek kad sam i sâm bio žiri na istom tom bijenalu sam shvatio kako zapravo nema nikakvog nametanja favorita i politike koja se krije iza. Jedino što je bitno je da je rad kvalitetan, da dobro komunicira ideju i da bude primijećen kod žirija", kaže Prstojević.
Pedagoški rad
Naš sugovornik je predavač na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu (na smjeru za grafički dizajn), a odnedavno i gostujući predavač na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu i na Višoj tehničkoj školi u Novom Sadu.
‚‚Imao sam priliku za ovo kratko vrijeme upoznati veliki broj studenata i zaista je zajedničko za većinu njih da su željni znanja i rada. Često nastane problem kada profesori zaborave kako je biti student i mlad pa nastane distanca u komunikaciji između studenata i profesora. Osobno taj problem nemam, jer sam i dalje blizu generacijski studentima i kod nas su grupe male i praktično se vodi individualna nastava", priča Prstojević.
Prstojević je i suradnik Zaklade Spomen dom bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu. U tom kontekstu, vodio je projekt i grafičko oblikovanje najnovije postavke dječje opere Šumska kraljica. Također, jedan je od organizatora i član žirija Svjetskog bijenala studentskog plakata u Novom Sadu.
‚‚Ove godine organiziramo 11. bijenale i nadamo se da će se i ove godine prijaviti tisuće studenata širom svijeta. Kao i prethodnih godina, internacionalni žiri se sastoji od pet svjetskih dizajnera i tri najbolja rada dobijaju novčane nagrade, a 100 plakata koji uđu u uži izbor bit će tiskani i predstavljeni na više izložbi u regiji. Najviše sam ponosan na to što glavni i odgovorni za ovaj projekt moj mentor Attila Kapitány preko ovog projekta njeguje prave vrijednosti dizajna, prije svega slobodni izraz autora, kao što je i njegov mentor i osnivač ovog bijenala Branislav Dobanovački to činio."
Neovisni kulturni centar
Kako smo naveli, Prstojević je (uz Stanislava Drču) jedan od osnivača novosadskog Kulturnog centra Lab, koji se nalazi na adresi Ulica dr. Hempta 2. KC Lab je u potpunosti neovisan, slobodan i samoodrživ, što, kako ističe, nije slučaj s većinom kulturnih stanica/centara u gradu. Nedavno su proslavili svoj sedmi rođendan.
‚‚Najvećim uspjehom smatramo to što je KC Lab uopće stvoren i što opstaje i dalje kao jedno izuzetno slobodno mjesto u kom je ugošćen veliki broj raznovrsnih umjetnika iz mnoštva država, da prosto kad pogledam unazad djeluje čak i pomalo nestvarno. Što se napretka tiče, u svakom segmentu se radi na tome, ali prvenstveno u samoj kući, renoviranju, kao i implementiranju novih sadržaja u program s ciljem pružanja novosadskoj publici prilike da dožive još raznovrsnije kulturne sadržaje", zaključuje naš sugovornik.
Izvor: Hrvatska riječ (Ivan Benčik)
