U Somboru je od ovog polugođa pokrenuta nastava na hrvatskom i to u formi slobodne nastave koja se ne odvija u redovitom školskom sustavu već pri HKUD-u Vladimir Nazor. U nastavu je uključeno šestoro učenika. Satove koji se održavaju jednom tjedno drže profesori hrvatskog jezika iz Hrvatske, koje je angažiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Koordinatorica nastave na hrvatskom jeziku u Srbiji je profesorica Marina Balažev.

Kada kažemo koordinatorica nastave na hrvatskom jeziku u Srbiji, što to znači?

U Srbiji od 2002. godine postoji nastava na hrvatskom jeziku. To je jedno od vrlo značajnih manjinskih prava koje je ostvareno i koje treba dalje čuvati. Kada je u pitanju predmet hrvatski jezik, treba reći da u Srbiji nema katedre za hrvatski, pa ni profesora hrvatskog jezika, te stoga Hrvatska pomaže tako što u Srbiju šalje profesore hrvatskog jezika. Jedan od tih profesora sam i ja. Ima nas ukupno četvero i uključeni smo u nastavu u redovitom sustavu obrazovanja. U školama u kojima je hrvatski jezik kao nastavni predmet materinji jezik mi ga predajemo. U pitanju je nekoliko osnovnih i dvije srednje škole: to su Gimnazija Svetozar Marković i Politehnička škola u Subotici. Osim te nastave na hrvatskom postoji i izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture i manji dio te nastave drže i profesori iz Hrvatske, ali primarna nam je redovita nastava na hrvatskom.

U Somboru imamo i primjer nastave hrvatskog izvan obrazovnog sustava. Znači li to da izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture ne mora biti vezan za neku školu?

Izvrsno jeste kada je ovaj izborni predmet vezan uz neku školu, ali dok se ne zadovolje svi kriteriji i uvjeti, jedan od izvrsnih načina je da se nastava počne odvijati recimo pri nekom kulturno-umjetničkom društvu kao što je to sada slučaj u Somboru. Ne mora to biti samo KUD, može župni ured ili nešto slično. I kada je u pitanju hrvatska nastava u inozemstvu, to je uobičajeno.

Koliko se takva nastava razlikuje od one koja se održava u okvirima redovitog obrazovnog sustava?

Ako je u pitanju izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, onda se neće puno razlikovati kako ćemo ga predavati na satu u školi ili u jednom neformalnom okruženju. Osim po samom okruženju. Veća je sloboda oko izbora toga što će se učiti, veća je mogućnost dogovora s djecom, izmjena plana i programa. Cilj nam je da ono što djecu učimo bude što približnije njihovim interesiranjima.

Je li Sombor jedino mjesto gdje je na ovakav način organizirana nastava hrvatskog?

Trenutačno je ovo prvi primjer ovakve nastave. Svi ostali oblici nastave hrvatskog jezika su unutar neke škole. Sličnih primjera kao u Somboru ima u Srijemu, ali to ne vode i nastavu ne drže učitelji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH.

Koliko je za Ministarstvo značajan ovakav način pomoći i koliko je Hrvatska spremna pomoći tamo gdje se čine početni koraci, kao što je to slučaj u Somboru?

Imam pet godina iskustva u nastavi na hrvatskom i mogu reći da je Hrvatska zaista spremna pomoći. Pomagala je i 2002. godine, na samim počecima uvođenja nastave na hrvatskom u obrazovni sustav u Srbiji. U Vojvodinu Hrvatska redovito šalje svoje učitelje, profesore, a kada se pojavi potreba za većim brojem, Hrvatska spremno i povećava broj uposlenika Ministarstva obrazovanja koje raspoređuje u Srbiju.

Što je prepreka da u Somboru, u kome zajedno s okolnim selima živi više od 7.000 Hrvata, nema niti izbornog predmeta u školama niti ima većih interesa za ovaj oblik slobodne nastave?

Detalje, ni način života u Somboru ne poznajem dovoljno da bih to mogla komentirati. Znam da u Monoštoru postoji izborni predmet hrvatski s elementima nacionalne kulture i da se uvijek stotinjak đaka opredijeli za to. To što ovdje za početak imamo samo šestoro učenika ne smatram nikakvom preprekom. Kada se počinje nešto, u početku je uvijek tako. Idemo polako, korak po korak, i vjerujem da ce učenici dolaziti. Ukoliko bude dovoljan broj učenika i ukoliko se poklopi da su iz iste škole, onda postoji mogućnost da nastavu prebacimo i u školu.

Kakva je suradnja s našim nastavnicima koji su uključeni u nastavu na hrvatskom?

Suradnja zaista jeste dobra. Kada nam se obraćaju za pomoć, uglavnom je to vezano za gramatiku, odnosno pravopis. S obzirom na to da znamo da nije lako predavati na jednom standardnom jeziku, koji je drugačiji od jezika na kom smo završili školovanje, uz pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvatske nastojimo i tu pomoći, i to tako što Ministarstvo svake godine dodjeljuje određena sredstva koja možemo iskoristiti za organiziranje stručnih seminara.

Izvor: Hrvatska riječ (Zlata Vasiljević)