Mješoviti zbor „Jelačić“ iz Petrovaradina osvojio odličje na natjecanju zborova u Rumi

Objavljeno: 15.11.2013. Pregleda: 68

natjecanje zborova Ruma2013Na natjecanju pjevačkih zborova, koje se u okviru jubilarnog 50. festivala muzičkih društava Vojvodine održavalo 26. i 27. listopada 2013. godine u Rumi, mješoviti pjevački zbor Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Jelačić“ iz Petrovaradina osvojio je do sada najveće priznanje – brončano odličje u kategoriji mješovitih zborova. Budući da se istodobno radi o zboru koji je bio i jedinim predstavnikom hrvatske zajednice u Vojvodini na spomenutom festivalu, prilika je da ga se po prvi puta bolje predstavi.

Nedugo nakon osnutka Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Jelačić“ 2003. godine, petrovaradinski Hrvati pokreću inicijativu za osnivanjem mješovitog, četveroglasnog pjevačkog zbora koji bi bio nasljednikom nekadašnjeg zbora Hrvatskog pjevačkog društva „Neven“, glasovitog po uspješnim koncertima priređivanim u Petrovaradinu i okolnim mjestima od 1880. do pedesetih godina prošloga stoljeća. Prvi korak učinjen je organiziranjem audicije za kandidate zbora, pozvane ponajprije iz redova crkvenih pjevača koji su imali iskustvo jednoglasnog i dvoglasnog pjevanja u pojedinim župama petrovaradinskoga dekanata. Ocjena vokalnih sposobnosti kandidata i pravo odlučivanja o izboru članova budućeg zbora bila je povjerena dirigentici mješovitog zbora opere Srpskog narodnog pozorišta, prof. Vesni Kesić-Krsmanović, koja je bila i ostala voditeljicom zbora „Jelačić“ sve do danas.

„U prvo vrijeme nije bilo lako. Veliki je podvig osnovati jedan zbor. Za to je potrebna ne samo volja, nego i ustrajnost, društvenost i strpljivost svakog pojedinca“, prisjeća se prof. Vesna, naglašavajući kako se u početku pjevalo samo jednoglasno, te kako je prelazak na dvoglasni način pjevanja smatran velikim uspjehom.

U njegovom je radu do danas sudjelovalo više od šezdeset pjevača, premda mu se broj stalnih članova uvijek kretao oko 25.

Uz potporu srijemskog biskupa mons. Đure Gašparovića, koji je od prvog dana rada društva i zbora ustupio na korištenje biskupijski prostor, svoju potporu davali su, a i danas to čine, i drugi svećenici, poput preč. Marka Kljajića, preč. Marka Loša i vlč. Stjepana Barišića.

Osim dirigentice Vesne Kesić-Krsmanović, nemjerljiv doprinos umjetničkom radu društva davao je i čuveni petrovaradinski pijanist i glazbeni spisatelj prof. Đuro Rajković, koji je bio i doživotnim stručnim suradnikom zbora. Većina harmoniziranih skladbi koje zbor i danas izvodi djelo su njegove ruke i požrtvovnosti.

Strossmayerova PetrovaradinZahvaljujući njima, ali i mnogima drugima, zbor je stasao u kvalitetan amaterski višeglasni zbor koji, pored skladbi narodnog i starog gradskog žanra, izvodi skladbe ozbiljne glazbe poznatih autora, poput Mozarta, Shuberta, Lisinskog, Zajca, Smetane, Prepreka, Štefanovića, Okrugića i mnogih drugih. Posebnost zbora je u tome što na repertoaru ima i brojne duhovne, liturgijske skladbe, te među svojim nastupima bilježi aktivno sudjelovanje na crkveno-liturgijskim svečanostima. Zbor se ponosi i opernim solistima (sopranisticom, tenorom i baritonom) koji su spremni izvoditi skladbe za solo uz pratnju instrumenta ili kombinirano sa zborom.

Tijekom dugogodišnjeg djelovanja pjevački zbor postigao je dobre rezultate i na polju festivalskog i koncertnog prezentiranja petrovaradinskog glazbenog nasljeđa. Uz česte nastupe u svome gradu, zapaženi su brojni nastupi u Vojvodini i Republici Hrvatskoj.

Najnoviji pozivi na gostovanje u Trogir i Kaštele potvrđuju da perspektive za očuvanjem i njegovanjem bogatog nasljeđa višeglasnog pjevanja petrovaradinskih Hrvata doista ima. Oni će i dalje sve činiti „U spomen budućnosti“ svoga Petrovaradina, što je i slogan ovogodišnjeg obilježavanja 10. obljetnice osnutka društva.

Tekst i fotografija: Petar Pifat

 

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Etno modna revija u Beregu
  • Projekcija filma Goli otok u Novom Sadu
  • Dani hrvatske kulture 2024. u Somboru
  • Projekcija filma Skriveni Vanka – na tragu jedne opsesije u Subotici
  • Srijemci Srijemu 2024. u Rumi
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima